I dok turska diplomacija sve agresivnije svoju zemlju predstavlja kao progresivno mjesto življenja, državu koja može pomoći Bosni i Hercegovini da ide naprijed, i dok na tu propagandu, mnogi nasjedaju, usred te zemlje, političko uzništvo, nešto što je odavno passe u svim modernim zemljama Europe, pa čak i u BIH, postaje sve užasnija stvarnost.U državi majci Alije Izetbegovića, zemlji koja je posvojila i Bakira, sina Velikog oca, dan danas progone se Kurdi, drži ih se u tamnici , zato što zahtijevaju ono što im je prema UN poveljama već odavno trebalo biti zajamčeno.
Zanimljiv je podatak, u vrijeme genocida nad Armencima, Turci su koristili i Kurde kao sredstvo istrebljivanja Armenaca. Danas se Kurdi u Turskoj nalaze pod prijetnjom trajnog nestanka. Čeka ih armenska sudbina.
O Armeniji, genocidu nad Armencima, i onome što danas rade Kurdima, Erdogan, čovjek kojem nas je Babo svih Baba, babo Alija, ostavio u amanet, ne govori. Pogotovo u Potočarima. Negiranje genocida u Potočarima od strane turskog premijera bošnjački političari nikada nisu niti pokušali komentirati.
Dok priča o kolektivnoj hrvatsko-srpsko-bošnjačkkoj BH tužbi protiv otomanske 5 stoljetne agresije, na patriotsku bošnjačku sećiju nikada neće ni doći.
Objavljujemo mail koji smo dobili na redakciju portala:Hi everyone, I am Umut, writing from Turkey, Bogazici University.There is a hunger strike of Kurdish political prisoners, now in Turkey, which is at its 47th day.I found an international petition to make it visible, which is both urgent and critical for the situation, for the international pressure on the Turkish government might make sense.I wish you to circulate this in different mail lists, for this list has people from different countries and struggles.Thanks for your supportwith solidarity