U Strazburu bi se u naredna dva dana trebao trasirati put kojim će se BiH nastaviti kretati ka Evropskoj uniji (EU). Najprije će u utorak zastupnici Evropskog parlamenta (EP) raspravljati o sadržaju Nacrta rezolucije o BiH, o kojem će se glasanjem izjasniti dan kasnije i time definirati svoj pristup prioritetima BiH na evropskom putu.
Hoće li dalja teritorijalna raspodjela BiH, upakovana u priču o federalizaciji, biti nametnuta kao prioritet našoj zemlji, ili će socio-ekonomske reforme zadržati svoju dominantnu ulogu, pitanje je na koje ćemo odgovor dobiti u srijedu. Međutim, taj odgovor već možemo naslutiti na osnovu ranije odluke Odbora EP-a za vanjske poslove.
Podsjećamo, Odbor je krajem prošlog mjeseca sa 45 glasova za, 11 protiv i tri suzdržana usvojio Nacrt rezolucije u kojem su uvršteni amandmani hrvatskih zastupnika u EP-u, kojim se podržavaju načela „federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti i legitimne zastupljenosti“. To bi u praksi značilo nametanje obaveze daljnje teritorijalne raspodjele BiH na etničkim principima, odnosno pretvaranje ideje o formiranju trećeg entiteta u uvjet koji bi BiH trebala ispuniti ukoliko želi postati članica EU-a.
– Ključno je postići kompromis u novom izbornom zakonu koji će poštivati evropske principe federalizma i decentralizacije te legitimnu zastupljenost svih njenih konstitutivnih naroda i građana kako bi BiH bila prava evropska država – kazala je Željana Zovko, hrvatska zastupnica u EP-u i bivša ambasadorica BiH u Španiji i Italiji.
Amandmani iz Slovenije
U međuvremenu je zastupnik iz Slovenije Igor Šoltes uložio nekoliko amandmana na Nacrt rezolucije o BiH, a koji se tiču brisanja odredbi vezanih za federalizaciju. Umjesto postojeće verzije u kojoj se politički lideri u BiH pozivaju na izmjene izbornog zakonodavstva u kojima bi bili sadržani principi federalizacije, Šoltes predlaže izostavljanje tog termina u finalnoj verziji.
– Ukoliko bi se taj amandman prihvatio, to bi bilo dobro iz više razloga. Pitanje unutarnjeg uređenja se ne bi spominjalo, a ono izaziva tenzije u BiH. Na izvjestan način bi se izbjegla tendencija da se redefiniraju prioriteti na evropskom putu i dobijanja kandidatskog statusa. Kao što je poznato, u obnovljenom pristupu je Evropska komisija stavila socio-ekonomske reforme u prvi, a politička pitanja u drugi plan – kazao je u razgovoru za Faktor Halid Genjac, član Komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH.
U drugom amandmanu Šoltes predlaže brisanje dijela koji govori o važnosti provedbe odluke Ustavnog suda BiH o principima konstitutivnosti i jednakosti tri konstitutivna naroda pri izboru delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH. Genjac očekuje da će navedeni prijedlozi naići na odobravanje među zastupnicima, naročito onima u Klubu zastupnika Evropske narodne stranke, kojima se on obratio pismom u kojem je upozorio na štetnost nametanja federalizacije kroz sadržaj Rezolucije o BiH.
– Zvali smo i neke prijatelje iz te grupacije i upozorili smo ih na posljedice. Imajući u vidu kontroverze koje izaziva spominjanje federalizma u Rezoluciji i imajući u vidu navode iz pisma kojeg smo uputili, te jednostrano i tendenciozno tumačenje federalizma u bh. prilikama, vjerujem da će zastupnici iz Kluba Evropske narodne stranke težiti da se nađe neki kompromis, a kompromis bi bio usvajanje ovih amandmana – izjavio je Genjac.
Socio-ekonomske reforme ostaju prioritet
Njegov stav, suprotan stavovima zastupnika iz Hrvatske, dijeli i značajan broj zastupnika iz drugih klubova u EP-u, poput Mađara Tamasa Meszericsa iz Kluba zastupnika Zelenih.
– Zemlja je podijeljena i nema potrebe da EP podržava taj put. Ne trebamo praviti razliku između konstitutivnih naroda i drugih građana. To se ne slaže sa drugim presudama Evropskog suda za ljudska prava. Ako formulacija ostane takva, mi je ne možemo podržati – objasnio je Meszerics tokom rasprave u Odboru za vanjske poslove.
Sličan stav je imao i Jasenko Selimović iz Kluba zastupnika Saveza liberala i demokrata za Evropu, koji je naglasio da se nametanjem federalizacije kao obaveze našoj zemlji šalju kontradiktorne poruke.
– Prva je da govorimo o potrebi zemlje da razgovara sa Evropskom komisijom i EP-om jednim glasom i da odgovara na Upitnik jednim glasom, a zatim zagovaramo potrebu federalizacije, koja u slučaju BiH znači etničku federalizaciju, a koja će značiti nefunkcionalnu zemlju. Zatim govorimo o očuvanju Dejtona, a podržavamo amandmane koji dovode u pitanje isti taj Dejton – izjavio je Selimović.
U konačnici, vjeruje Genjac, usvajanje Rezolucije sa postojećim sadržajem ne bi značajnije utjecalo na evropski put BiH.
– Rezolucija nema neke praktične efekte, kao što to imaju odgovarajuće odluke i propisi Evropske komisije. Ona predstavlja poziv i ne rješava na praktičan način neko konkretno pitanje. U tome i jeste problem. EP pominjanjem federalizacije nije pomogao i nije riješio neki problem, nego se nametanje federalizacije u BiH koristi kao osnova da se prave problemi i da se govori kako je Evropa za etničku podjelu BiH. Takve formulacije nemaju nikakvu korist, ne rješavaju niti jedan problem, a ne izazivaju ni promjenu kursa u smislu prioriteta na evropskom putu BiH. Ponavljanjem se nastoji promijeniti taj red prioriteta, ali mislim da niti jedna institucija EU-a nije naklonjena tome – zaključuje Genjac.