Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se vojnim regrutima nudi oprost dugova ako se prijave za odlazak u rat. Iako ovaj potez na prvi pogled izgleda kao korak prema jačanju vojnih kapaciteta u sukobu u Ukrajini, istina je mnogo dublja.
Što ako je Putin svjestan da priveemeno rješene mira u Ukrajini nije krajnji mir nego samo faza nakon koje će NATO ponovno krenuti na Rusiju.
Mobilizacija kroz oprost dugova signalizira da Kremlj planira dugotrajan i sustavan sukob, a ne brz završetak rata. Ovaj zakon otkriva strategiju koja ide daleko izvan Ukrajine – izazivanje unutarnjeg kaosa u NATO-u i stvaranje uvjeta za potencijalni raspad ovog vojnog saveza.
Mobilizacija putem ekonomskih olakšica ima jasan cilj: održavanje vojnog potencijala unatoč unutarnjim ekonomskim problemima i jačanje Kremlja za širu geopolitičku ofenzivu prema Zapadu.
Ovo nije znak priprema za pregovore, već dokaz da Putin računa na dugoročni ratni scenarij koji bi uključivao znatno šire ciljeve od Ukrajine.
NATO KAO METEŽ U NASTAJANJU
Putinov plan B temelji se na procjeni slabosti NATO-a. Savez, opterećen unutarnjim političkim podjelama i sve izraženijim nepovjerenjem među članicama, sada kada je ostao bez potpore Glavne Face postaje ranjiv na vanjske i unutarnje krize. Kremlj je jasno usmjeren na to da izazove situaciju u kojoj NATO neće moći reagirati koordinirano, čime bi izgubio vjerodostojnost kao globalni vojni savez.
Za izazivanje takvog scenarija, Putin ne mora osvojiti Kijev. Umjesto toga, Kremlj može inscenirati napetosti na baltičkim granicama, u Bjelorusiji ili čak u Poljskoj, prisiljavajući NATO na reakciju.
No, unutarnji kaos – političke krize, energetska nesigurnost i različiti interesi među članicama – mogao bi učiniti reakciju NATO-a nesuvislom, što bi potaknulo daljnje podjele.
Putin ne planira završiti rat u Ukrajini diplomatskim rješenjem – barem ne pod uvjetima koji bi značili ruski poraz. Naprotiv, ovaj potez jasno ukazuje da Kremlj računa na iscrpljivanje Zapada i NATO-a kroz dugotrajan sukob.
Dok svijet očekuje da Rusija ublaži svoju agresiju, Putin ubrzava procese mobilizacije i osnaživanja vojske, pripremajući Rusiju za novu fazu konfrontacije. Ovaj zakon jasno ukazuje da je mir u Ukrajini posljednje što Kremlj trenutno ima na umu.
PUTINOV KRAJNJI CILJ: RASPAD NATO-a I NOVI POREDAK
Putinov plan B nije samo o vojnoj pobjedi. Njegov krajnji cilj je oslabiti NATO do točke pucanja, dokazujući da savez nije sposoban zaštititi svoje članice i globalni mir. Kremlj vidi NATO ne kao bedem protiv ruskog ekspanzionizma kako ga prikazuju zapadni mediji ne, Putin vidi NATO kao glavni uzrok destabilizacije i globalnih sukoba u svijetu. Raspad NATO-a bio bi ključan korak prema novom svjetskom poretku u kojem bi Rusija, oslobođena vojnih pritisaka sa Zapada, mogla proširiti svoj ekonomski utjecaj bez značajnih prepreka u obliku cijevi i dronova kojima ideolozi globalnog tržišta prijete ako prestanu biti konkurentni u tom svijetu.
Putinova vizija svijeta bez NATO-a temelji se na uvjerenju da bi uklanjanje vojnih saveza i militarizacije dovelo do veće stabilnosti i trajnog mira. Bez NATO-a, kako tvrde neki analitičari bliski Kremlju, ali i neki zapadni teroetičari, svijet bi prešao u fazu intenzivnije suradnje među državama, oslobođen pritiska vojnih blokova.
ŠTO ZNAČI PUTINOV PLAN B ZA SVIJET?
Putinov zakon nije samo društveno-ekonomska mjera – to je signal dugoročne strategije koja uključuje ne samo Ukrajinu, već i ciljeve prema destabilizaciji NATO-a. Dok Zapad gubi fokus zbog unutarnjih kriza, Kremlj vidi priliku za odlučujući udar. Taj udar ne mora nužno biti loš za svijet.
Za razliku od očekivanja da će rat u Ukrajini završiti privremenim kompromisom, te će se čekati povratak novog Bidena za novi napad na Rusiju, Putinov plan B jasno pokazuje da Kremlj vidi trenutnu situaciju kao priliku za dublje promjene na globalnoj razini.
Rasplet ove strategije mogao bi označiti početak kraja NATO-a i novu eru međunarodnih odnosa – onu u kojoj se militarizacija i savezi zamjenjuju trajnim mirom i suradnjom.
NATO je i bez ovog već na klimavim ugovorima i nogama a jedan manji Putinov udar na ovu kulu od karata mogao bi konačno označiti i konačan, ne samo formalan kraj hladnog rata iliti Željezne zavjese, kako joj je ime, dao, čini nam se, najveći lider hrvatskog naroda, Vlatko Maček. (inače čovjek kojeg je utamničila “hrvatska vojska) Eto toliko je ta vojska bila “hrvatska”. IURKOV / POSKOK.info