MOSTAR – Zastupnički dom državnog Parlamenta nije podržao zahtjev za razmatranje po hitnom postupku prijedloga zakona o javnom RTV sustavu, kojim bi za pola godine bila produžena naplata RTV pristojbe preko telekom operatera.
Hitna procedura nije usvojena iako se tijekom sjednice raspravljalo o zakonu, a potporu RTV sustav nije dobio jer nije bilo dovoljno entitetske većine iz Republike Srpske.
Zastupnici su za zahtjev za razmatranje po hitnom postupku zakona dali 24 glasova “za”, dok je devet zastupnika iz SDS-a, HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. bilo protiv. Međutim, kako su protiv zakona bili zastupnici SDS-a, a zastupnici SNSD-a ne prisustvuju sjednici, nije bilo dovoljno entitetske većine za usvajanje odluke. HDZ BiH i SDS iz različitih razloga odbili su podržati hitnu proceduru čime je postalo upitno financiranje i rad servisa, odnosno BHRT-a, RTRS-a i FTV-a.
Zastupnik SDP-a BiH Mirsad Mešić uputio je u parlamentarnu proceduru ovu izmjenu s obzirom da 26. travnja ističe dozvola na osnovi koje telekom operateri naplaćuju RTV pristojbu, a do sada nije definiran novi model naplate.
Mešić je podsjetio da su se tri javna RTV servisa – BHRT, RTRS i FTV obratila Parlamentu i Vijeću ministara s prijedlogom da i po isteku roka za naplatu RTV pristojbe preko telekom operatera bude nastavljeno ubiranje pristojbe po postojećem modelu do uspostavljanja novog. S obzirom da zakon nije dobio većinu u Domu, a iduća sjednica zakazana je tek za 29. travnja, upitan je opstanak sva tri javna emitera.
SDS-u kriv SNSD
Predsjedateljica Kluba zastupnika SDS-a Aleksandra Pandurević ocijenila je da je bilo dovoljno vremena ranije da se ovaj problem riješi i zatražila od novog Vijeća ministara da sastavi i u parlamentarnu proceduru dostavi prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom RTV sustavu koji bi sustavno riješio sve probleme.
Ona je naglasila kako odbor servisa ne radi ništa te kako su od 12 sjednica održali tek 5, a za što su uzeli 84.000 maraka. Poručila je kako servis ima i previše zaposlenih te kako bi trebali taj višak usmjeriti u inkasante koji će naplaćivati pristojbu jer u Parlamentu neće dobiti potporu. SDS-ova odbojnost prema RTV sustavu isključivo je razlog toga što smatraju kako RTRS-om, koji je u sklopu sustava, vlada SNSD te kako SNSD treba plaćati pristojbu, a ne građani.
I zastupnici HDZ-a podržali su SDS kada je u pitanju (ne)rad servisa kazavši kako je predloženi zakon neustavan i neprovediv. Zastupnica HDZ-a BiH Monika Tomić složila se da je potrebno izmijeniti Zakon o javnom RTV sustavu BiH, ali i da je potrebno uvesti javni RTV kanal na hrvatskom jeziku.
– Hrvati nisu zajednica, Hrvati su konstitutivni narod i trebaju imati javni RTV kanal na hrvatskom jeziku, rekla je Tomić.
Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović apelirao je na zastupnike da bez obzira na sve podrže prijedlog o izmjeni Zakona o javnom RTV sustavu BiH jer, kako je rekao, javni RTV sustav neće se moći financirati. Džaferović je pozvao odbor javnog RTV sustava i Ministarstvo prometa i veza da dobro istumače odredbe o naplati RTV pristojbe se s obzirom na to da nije izglasan zakon morati razmišljati i o alternativnim rješenjima.
Ministar prometa i veza BiH Slavko Matanović u raspravi je podsjetio kako se ne radi o trajnom rješenju već o interventnoj, privremenoj mjeri koja će biti na snazi do kraja listopada. Naveo je kako su javni servisi već osigurali ugovore s telekom operaterima o produženju postojećeg načina naplate. SNSD, koji je napustio sjednicu i samim tim ne sudjeluje u radu Doma i odlučivanju, mišljenja je kako bi zakon o RTV servisu trebalo podržati iz razloga što će u suprotnom doći do financijskih problema. Zamjenik predsjedatelja Kluba zastupnika SNSD-a u Lazar Prodanović upozorio je kako bi neplaćanje RTV pristojbe dovelo javne RTV servise, prije svega u entitetima, ali i na razini BiH, u težu situaciju od sadašnje.
Zabrana plasiranja kredita u stranim valutama
Iako je najavljena konstruktivna rasprava o problemima osoba koji imaju kredite u švicarskim francima, nije bilo mnogo konkretnih rješenja i zainteresiranosti za ovaj problem. Veća rasprava s više prijedloga i adrenalina vodila se oko stanja ravnopravnosti spolova u BiH i toga koja stranka ima koliko žena u članstvu i tijelima vlasti.
Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić ponovio je kako Centralna banka nije nadležna za rješavanje problema korisnika kredita plasiranih s valutnom klauzulom u švicarskom franku i da rješenje treba tražiti na relaciji klijent – banka. Prema njegovim riječima, ni agencije za bankarstvo nisu izravno zadužene za ovaj problem jer uglavnom se radi o ugovornom odnosu klijenata i banaka.
Zastupnik SDP-a Saša Magazinović istaknuo je da Centralna banka BiH “nema alat izravno utjecati na strane banke u BiH”, osim utjecati na stope obvezne rezerve.
– Ova rasprava treba biti apel na savjest nadležnih da koordiniraju aktivnosti da bi se pomoglo tim ljudima, rekao je on.
Zastupnik SBB-a Mirsad Đonlagić upozorio je da je krajnje vrijeme da se pomogne građanima koji su podizali kredit u švicarskim francima, dodajući da, nažalost, raniji medijski i politički pritisci nisu urodili plodom.
Na koncu, usvojen je prijedlog zastupnice Aleksandre Pandurević koji zadužuje Vijeće ministara da pripremi izmjene Zakona o potrošačima i da se zabrane krediti u stranim valutama izuzev u eurima.
Dalipagić imenovan, kompletirano Vijeće ministara
Saša Dalipagić imenovan je za zamjenika ministra prometa i veza BiH. Zastupnički dom Parlamenta BiH je s 25 glasova “za” i 3 protiv potvrdio imenovanje čime je kompletiran sastav Vijeća ministar BiH. Prethodno su Središnje izborno povjerenstvo (SIP) i Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) BiH dostavili izvješće Parlamentarnoj skupštini o provedenoj provjeri Dalipagića. HDZ BiH predložio je Dalipagića, koji ne dolazi iz reda ni jednog od konstitutivnih naroda u BiH, umjesto Predraga Kožula, koji se izjašnjava kao Hrvat.
Na taj način ispoštovane su ustavne i zakonske odredbe, koje propisuju da ministar i zamjenik u Vijeću ministara BiH ne mogu biti iz istog naroda. U prijašnjem prijedlogu ta imenovanja nisu bila ustavna i zakonita, s obzirom na to da je DF na mjesto ministra prometa i veza predložio Slavka Matanovića, koji se izjašnjava kao Hrvat, a isto se izjašnjavao i HDZ-ov kandidat Predrag Kožul. Jučer je na sjednici Doma umjesto Vjekoslava Bevande koji je preuzeo dužnost ministra financija mandat u Zastupničkom domu preuzeo Predrag Kožul.
SDA traži rješenje statusa Abu Hamze
Šemsudin Mehmedović, zastupnik SDA, uputio je pitanje ministru sigurnosti Draganu Mektiću u vezi Sirijca Imad al-Husina, poznatijeg kao Abu Hamza, koji je pritvoren u Bosni i Hercegovini od 2008. godine jer ga vlasti države smatraju prijetnjom po nacionalnu sigurnost.
– Zaista ne razumijem kako je moguće da čovjek sedam godina leži zatvoren. Do kada ćemo kršiti ljudska prava i što se događa s ovim slučajem, upitao je Mehmedović.
SNSD-a ponovno napustio sjednicu
Zastupnici SNSD-a i DNS-a napustili su i jučerašnju sjednicu Zastupničkog doma Parlamenta BiH nakon što nije podržan njihov zahtjev da u dnevni red bude uvršten prijedlog za razrješenje dužnosti predsjedatelja ovog doma Šefika Džaferovića.
Zahtjev za razrješenje dužnosti Džaferovića iznio je zamjenik predsjedatelja Kluba zastupnika SNSD-a u Lazar Prodanović.
U više navrata do sada Klub zastupnika SNSD-a tražio je parlamentarnu raspravu o Džaferovićevoj ratnoj ulozi, ističući da postoje ozbiljne optužbe na njegov račun koje proizlaze iz opsežne dokumentacije koju je Tužiteljstvu BiH dostavio donedavni potpredsjednik Federacije Mirsad Kebo.
Još dva uvjeta za izvoz mlijeka u EU
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović kazao je kako BiH treba ispuniti dva uvjeta kada je u pitanju dobivanje dozvole za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u EU, a to su uspostavljanje zapovjednog lanca u sustavu kontrole mlijeka i kvalitete mlijeka.
“Preostala su dva ključna pitanja koja se odnose na uspostavljanje zapovjednog lanca u sustavu kontrole mlijeka, s jednom institucijom koja bi jamčila za kvalitetu mlijeka i revizije službenih kontrola, kao i primjedba koja se odnosi na kvalitetu sirovog mlijeka, odnosno inzistiranje FVO-a da se u obzir uzmu samo one farme koje, kada je u pitanju kvaliteta sirovog mlijeka, zadovoljavaju EU standarde”, rekao je Šarović na sjednici Zastupničkog doma.
Šarović je objasnio da Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa intenzivno radi na otklanjanju preostalih prepreka za izvoz mlijeka u EU.
“Formirana je međuresorna radna skupina koja radi na izmjenama i dopunama tri ključna dokumenta, odnosno tri zakona – zakona o veterinarstvu, zakona o poljoprivredi i zakona o hrani u BiH”, precizirao je Šarović.
Prema njegovim riječima, za BiH je posebno važan zakon o veterinarstvu, kojim treba biti uspostavljena službena kontrola onako kako je to naložila FVO misija.
“Jesmo li spremni uspostaviti ovu službenu kontrolu, moramo odgovoriti Dublinu do 12. travnja. Ako ne odgovorimo do 12. travnja, mi smo, vjerojatno, za ovu godinu, možda i neko duže razdoblje, izgubili bilo kakvu mogućnost za izvoz mlijeka u EU”, upozorio je Šarović.
Piše: Vanja Bjelica-Čabrilo