Optužnica za ratne zločine nad civilima srpske nacionalnosti u Hercegovini od aprila do augusta 1992. ne otvara samo pitanje o stvarnoj ratnoj ulozi petero osumnjičenih nego i o ciljevima, političkim planovima i odgovornosti HSP-a, HOS-a i generala Blaža Kraljevića.
Posljednjeg radnog dana u Tužilaštvu BiH, međunarodni tužilac Jude Romano podigao je optužnicu protiv pet osoba za progone i mučenja Srba u ljeto 1992. godine u logoru Dretelj kod Čapljine. Optuženi su bivši pripadnici HOS-a Ivan Zelenika, Srećko Herceg, Edib Buljubašić, Ivan Medić i Marina Grubešić-Fejzić. Osumnjičeni su, osim Buljubašića, koji se od ranije nalazi na izdržavanju dugotrajne zatvorske kazne u KPZ-u Zenica, uhapšeni u akciji SIPA-e 22. februara i terete se za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine protiv civilnog stanovništva. Sud BiH je, dva dana poslije hapšenja, odredio jednomjesečni pritvor za četvero osumnjičenih.
Odlazak tužioca
Poslije objavljivanja vijesti o optužnici za Dretelj tužilac Jude Romano je napustio Tužilaštvo. Iako su postojale tvrdnje u javnosti da je rad na predmetu dovršila međunarodna tužiteljica Rut Ley, izvori odbrane sada tvrde da je zastupanje optužnice preuzela tužiteljica Remzija Smailagić. Ko god bude zastupao optužnicu, očekuje ga težak zadatak u sudnici u jednom veoma osjetljivom predmetu. Ključno pitanje ove, kao i svake druge optužnice jeste, naravno, pitanje dokaza za tvrdnje da su optužene osobe počinile teška krivična djela koja im se stavljaju na teret. Ali, samo suđenje bi moglo u javnosti da otvori i brojna druga, prije svega politička pitanja.
O dijelu teškoća za dokazivanje optužbi bio je spreman, u ovom trenutku, da govori samo advokat Krešimir Zubak, koji naglašava kako je teško dokazivanje odgovornosti u jednoj takvoj organizaciji kao što je bio HOS početkom devedesetih godina.
Takva teška pitanja su da li je riječ o samostalnom djelovanju nekih pojedinaca ili o sistemskom i planskom progonu Srba u nizu hercegovačkih mjesta kao što su Mostar, Čapljina, Ljubuški i Stolac. Pitanje koje bi moglo da otvori najviše rasprava u javnosti jeste pitanje o tome šta je o Dretelju znao komandant HOS-a za BiH Blaž Kraljević. U javnosti unutar BiH postoje veoma suprotne i međusobno isključive tvrdnje o Kraljeviću i HOS-u. Dok jedni tvrde da je riječ o “bh. patrioti koji se suprotstavio podjeli BiH, zbog čega je ubijen u zasjedi HVO-a”, drugi tvrde da je “riječ o zločincu i zločinačkoj ideologiji” koja ima historijske prethodnike u ustaškom pokretu, na jednoj i HSP-u, kao jednoj od stranaka vladajuće koalicije u Federaciji BiH, koja čuva sjećanje na Blaža Kraljevića.
Suđenje koje će uslijediti bi moglo da pokaže da je Kraljević učestvovao u formiranju logora Dretelj, posjećivao logor, davao instrukcije nadležnima u logoru i razgovarao sa zatočenim osobama.
U javnosti trenutno nije poznato na koji način je Romano tumačio zločine koje su počinili pripadnici HVO-a, ali ponovo, kao i u slučaju Dobrovoljačka, svako tumačenje će izazvati potpuno oprečne i sukobljene reakcije. Kao što je poznato, Hrvatska stranka prava, koju je predvodio Dobroslav Paraga, osnovala je HOS 1991. godine. Likvidacija Blaža Kraljevića se i dalje od pristalica ove stranke tumači kao dio širih planova za podjelu BiH, na osnovu sporazuma iz Karađorđeva.
Progoni po planu
Romanova optužnica za ratne zločine nad više stotina civila srpske nacionalnosti u Dretelju i Hercegovini odnosi se samo na period od početka proljeća do kraja augusta 1992. kada su i HOS i Dretelj raspušteni par sedmica poslije ubistva Blaža Kraljevića i njegovih pratilaca. Kraljević je ubijen 9. augusta 1992. godine u Kruševu kod Mostara. Progoni Srba u nizu opština zapadne Hercegovine, od Mostara do Čapljine i Ljubuškog su počeli aprila 1992. godine. Logor Dretelj, smješten u bivšem skladištu JNA u blizini Čapljine, bio je središte u kome su dovođeni intelektualci i ugledni Srbi iz svojih domova. Svjedoci kao doktorica Olga Draško na osnovu vlastitog zatočenja tvrde da nije riječ samo o jednom logoru, nego o više mjesta zatočenja, u okviru sistematskog i planiranog nasilja protiv srpskog stanovništva.
Objavljivanje optužnice u sudnici pokazat će da li je i Tužilaštvo BiH opisalo ove progone kao politički motivirane ili ne.
U svojim ranijim svjedočenjima, žrtve su opisivale da su se progoni odvijali uvijek na isti način. Žrtve bi bile napadnute u svom domu ili radnom mjestu, potom prinuđene da napadačima predaju sve svoje dragocjenosti i onda odvođene, zatvarane, ispitivane i mučene. Svjedoci i žrtve govore o batinanjima, premlaćivanjima, silovanjima i ubistvima.
“Čak su dovodili zarobljene Srbe u Ljubuški i tjerali ih da pasu travu. To su bile takve scene neljudskog tretmana zatočenih osoba da je zbog toga HOS izgubio podršku u ljubuškom kraju”, kaže jedan svjedok ratnih događaja u ovom kraju. Posebno su teški opisi seksualnog zlostavljanja žrtava u logoru Dretelj, koje navode preživjeli svjedoci. Postoje od ranije presude niza sudova u Norveškoj (slučaj Mirsad Repak), Švedskoj (slučaj Ahmed Makitan) i u BiH o zločinima u logoru Dretelj. Osnovni sud u Trebinju je u jesen prošle godine presudio da Federacija BiH mora da isplati odštetu doktorici Olgi Draško zbog pretrpljenih bolova. Draško je opisana kao prvi zatvorenik logora u Dretelju, u kome je bila do 18. augusta 1992. godine.
Od osumnjičenih osoba do sada je o zločinima u logoru Dretelj i odnosima u HOS-u govorio u javnosti samo Edib Buljubašić, bivši oficir HOS-a koji izdržava u KPZ-u Zenica kaznu od 34 godine zatvora zbog drugih ubistava. Buljubašić je u petak 2. marta nazvao novinara Dana iz zeničke kaznionice, iznenađen vijestima da je i sam optužen za zločine u Dretelju: “Sve što sam radio, uradio sam po naređenju”, rekao je Buljubašić, najavljujući da će detaljno govoriti o svemu što se dešavalo u Dretelju.
Romano samo čistio ladice
Advokati osumnjičenih nisu željeli da komentarišu predmet, jer u trenutku razgovora sa novinarom Dana još nisu vidjeli optužnicu. “Optužnicu nisam dobila. Pročitala sam u novinama da je podignuta, ali ja to još ne znam službeno. Ne mogu komentirasati predmete. O tome dalje ne bih govorila”, rekla je Emina Hasanović, braniteljica osumnjičenog Ivana Medića.
Advokatska kancelarija
Krešimir Zubak i sin zastupa osumnjičenog Srećka Hercega. Zubak je poslije podizanja optužnice, spremno izrazio svoje kritike na rad tužitelja Romana, naglašavajući da pri tome ne poriče nesporne činjenice da su u Dretelju počinjeni zločini, te da je ovaj logor bio pod kontrolom HOS-a: “Još nisam dobio optužnicu. Mi smo zastupali Hercega u prvoj, istražnoj fazi. To je radio tužilac Jude Romano. Mislim da je to potpuna improvizacija. Sud će imati problema sa ovim predmetom jer je Romano samo čistio ladice, a nije utvrđivao pravo stanje. Imao sam ranije slučaj drugog čovjeka sa istom kvalifikacijom, kao što je ova sada protiv Hercega. To samo pokazuje lutanja ovog tužioca. Na saslušanja za određivanje pritvora poslije hapšenja, Romano je tvrdio sudiji za prethodni postupak da mu je potrebno određivanje pritvora kako bi saslušao neke, navodne, insajdere. Sada se pokazuje da je podigao optužnicu, odmah po potvrđivanju pritvora za uhapšene. Ne sporim ja zločin, ali ko je odgovoran – to je drugo pitanje. Sam HOS je bio poluorganizovana struktura i vrlo problematično je dokazivanje nečije odgovornosti u takvim odnosima. Romano je kao tužilac vodio istražni postupak za Dretelj od 2005. godine, a zadnji dan podiže optužnicu”, kaže advokat Zubak.
Zumreta Akagić-Bavčić, braniteljica osumnjičene Grubešić-Fejzić i Fadil Abaz, branitelj, također su u vrijeme pisanja ovog teksta, očekivali odluku Suda BiH o posljednjoj odluci tužioca Romana.
“Za sada smo imali samo raspravu uoči sudske odluke o potvrđivanju pritvora. Tada je sud njegov zahtjev prihvatio. Meni nije logično kako je moguće da se oni tretiraju kao grupa, a da moj klijent ne poznaje ostale osumnjičene. Moj klijent Ivan Zelenika mi je rekao da ne poznaje nikoga od ostalih osumnjičenih”, kaže advokat Fadil Abaz.