Četrnaestog kolovoza 1715. osmanska vojska poražena je kod Sinja. U slavu tog događaja obilježava se Sinjska alka prve nedjelje u kolovozu svake godine.
Bitka se odigrala u sklopu Osmansko-mletačkog rata, povijesno nazivan i Mali rat, koji je trajao četiri godine, a započeo je i završio bitkom za Sinj. Naime, Osmanlije su odlučile vratiti izgubljene položaje u Dalmaciji te su krenuli iznenadnim jurišom preko planine Kamešnice. Prva na udaru našla se Cetinska krajina i grad Sinj. U sinjsku tvrđavu zatvorilo se oko 700 dobro naoružanih branitelja.
Osmanske snage, njih oko 60 tisuća, opkolile su Sinj osmog kolovoza, a tjedan dana kasnije krenuli su u odlučujući juriš. Ipak, branitelji su uspjeli odbiti neprijatelja te su nakon tri sata žestokih borbi Osmanlije podvile rep te pobjegli preko Cetine. Iste noći povukli su se prema Livnu ostavivši iza sebe 10 tisuća poginulih, prenosi povijest.hr
Od samog su početka puk Sinja i njegovi branitelji tu pobjedu su pripisivali čudotvornom zagovoru Gospe Sinjske, čija je slika cijelo vrijeme opsade bila u tvrđavi. U tvrđavu je bila prenesena iz franjevačkog samostana podno grada da je muslimani ne oskvrnu. U zahvalu na pomoći providur je odmah skupio 80 zlatnika koje su poslali u Veneciju da se skuje zlatna kruna i križ, te okruni Gospin lik. Pri dnu krune urezao je u dva reda riječi :
„In perpetuum coronata triumphat-Anno MDCCXV (hrv. Zauvijek okrunjena slavi slavlje – godine 1715.).