Gromoglasan pljesak za Plenkovića i ukrajinsku zastavu: Prizori iz Ukrajine podsjećaju na strahote Miloševićeva režima

Ruska agresija na Ukrajinu i ovaj je tjedan u fokusu Hrvatskog sabora, kojemu je premijer Hrvatske Andrej Plenković podnio Izvješće o stanju u Ukrajini. Prije izvješća premijera Plenkovića predsjednik Sabora Gordan Jandroković pozdravio je u Saboru veleposlanika Ukrajine u Republici Hrvatskoj Vasilja Kiriliča.

U tim trenucima sabornicom se, kako prenose hrvatski mediji, prolomio gromoglasan pljesak, a kasnije su zastupnici razvili i veliku ukrajinsku zastavu.

“Četvrt stoljeća nakon Domovinskog rata ponovno bjesni rat u Europi. Već sedmi dan traje brutalna ruska agresija u Ukrajini. Rata ovakve siline u Europi nije bilo punih 77 godina. Po svojoj prirodi već sada ima dalekosežne posljedice na cijeli svijet. Ovim neviđenim činom pogođeni su sami temelji na kojima počiva Europa. Hrvatska ovu agresiju najoštrije osuđuje i daje punu potporu Ukrajincima koji ginu za europske vrijednosti, kao i predsjedniku Zelenskom. Iz minute u minutu gledamo snimke bombardiranja i razaranja ukrajinskih gradova. Svjedočimo potresnim prizorima krvoprolića i namjernom sijanju straha. Na granice je pristiglo već preko 700.000 ukrajinskih izbjeglica. No unatoč nadmoćnijoj sili agresora, ukrajinska vojska pruža otpod. Svi prizori bude nama bolna sjećanja na ratne strahote iz Miloševićevog režima, no znamo da se može pružiti otpor. I parlamentarna većina i oporba su na istoj strani, zato vam čestitam na jedinstvu koje ste pokazali u Deklaraciji”, kazao je Plenković.

“Ova kriza će potrajati, zato je važno da sačuvamo jedinstvo. Ukrajina to od nas očekuje i zaslužuje. Ruske su snage zaposjele već veće dijelove Ukrajine, sjeverno i sjeveroistočno od Kijeva. Rusija i Bjelorusija napadu Kijev. Bojišnica se proteže preko 2000 km. Ovo je borba Davida i Golijata. Nakon što je Kremlj uvjeravao tjednima da se radi o vojnoj vježbi, danas smo svjesni da je riječ o obmani. Rusija je i ranije protestirala u Donjecku i Luganskom. Prvi čin agresije se dogodio priznanjem tih područja, posve je ciničan čin nazvati to nacizmom i ugrožavanjem sigurnosti Rusije. Svima onima koji traže opravdanje za napad”, kazao je.

“U ovim izvanrednim okolnostima želim izvijestiti o načelima Hrvatske: odlučnost koju ćemo pokazivati i samostalno i s partnerima. Donešen je niz odluka i sankcija kojima smo se odlučili suprotstaviti ruskoj agresiji. Unatoč svojoj veličini, BDP Rusije nije veći od zemalja Beneluxa. Ovo je tek prva faza restriktivnih mjera, one će se tek nastaviti. Zabranit će se emitiranje ruskih televizija koje opravdavaju rusku agresiju. Sankcije su usmjerene na donositelje odluka, a ne na ruski narod. Zbog sudjelovanja Bjelorusije u pripremi je proširenje sankcija za tu zemlju”, naglasio Plenković.

“Danas je trenutak kada moramo stati u obranu temeljnih načela Europe i miroljubovog svijeta, a ovo je sinteza sukoba između demokracije i autokracije. Moramo biti solidarni, a istodobno i odlučni što smo pokazali sanacijom Sberbanke. Nema više panike i trčanja na šaltere, imamo sigurnost financijskog sustava. Važna je poruka da nema štete za HAOD, ona je mogla biti čak 3,8 milijardi kuna. Solidarni smo s ukrajinskim narodom i tu politiku vodimo konzistentno godinama. Držimo se principa i držimo se odgovorne politike. Donosili smo zato odluke o pomoći Ukrajini još prošlog četvrtka”, govori.

“Izbjeglica je dosad ušlo u Hrvatsku oko 600.000. Hrvatska je svoju solidarnost zadržala s prisutnosti ukrajinske veleposlanice Anice Đamić koja je ostala u Kijevu još do jutros. Sinoć sam joj kazao da je vrijeme da ode i na putu je prema Lavovu, odakle će i dalje obnašati svoju dužnost veleposlanice”, kazao je te joj je zahvalio.

“Drago mi je što smo održali sastanak s čelnicima oporbe u ponedjeljak, dobro je bilo čuti da smo svi jedinstveni. Pozivam sve nas da tako i bude dok traje kriza. Dvije su velike krize potaknute ovom agresijom – izbjegličkom krizom te energetskom, i neće se prelijevati na sve nas, gdjegod živjeli u Europi. Zato tog 24. veljače ništa nije kao što je bilo prije. Ovo je pitanje globalnog poretka”,kazao je.

“Ovo i puno govori o pitanju energetske neovisnosti, tek sada znamo koliko je važna odluka bila da se riješi pitanje terminala u Omišlju. Zahvaljujući tome, osiguravamo u potpunosti potrebe hrvatskih kućanstava. Traže se rješenja za alternativne pravce nabave plina unutar EU”, kazao je.

“Odlučili smo i nabaviti višenamjenske borbene avione, i najvećeg skeptika ovakva situacija može razoružati u mišljenjima da to nije potrebno. Ovakva situacija govori i kako će se poremetiti dobavni lanci u opskrbi hranom. Zapitat ćemo se s pravom koliko vrijedi međunarodno pravo i hoće li drugi globalni hegemon napraviti isto. Većina od nas to nije očekivala, to to pitanje je danas legitimno. Uz Ukrajinu smo i njen narod jer danas o sudbini Kijeva ovisi budućnost Europe. Vjerujem da će Hrvatska svojim iskustvom ne samo odabrati solidarnost već i biti na pravoj strani povijesti. Podržavajući Ukrajinu i poštujući hrabrost Ukrajinaca da ne poginju glavu te su nadahnuti domoljubljem kao što je bila i Hrvatska 90-ih godina, budimo danas uz Ukrajinu i Ukrajince. Slava Ukrajini”, završio je svoje obraćanje Plenković, a zastupnici su ga nagradili pljeskom./HMS/