Susjedne zemlje oko Srbije već spremaju liste svojih zahtjeva za Srbiju u pregovaračkom procesu s Europskom unijom pišu srpske novosti. Od Bugarske, Rumunjske i Mađarske tek treba očekivati primjedbe i zahtjeve
Naoko bezazlena, u posljednji tren pridodana rečenica o poštovanju SSP u zaključcima ministarskog vijeća EU o Srbiji, koje su pred vikend jednoglasno usvojili šefovi država ili vlada, pokazuje da će europski put Srbije biti trnovit i da će na njemu praktički svaka zemlja članica koja za to ima interes pokušavati za sebe isposlovati što veću korist.
Pojačano interesiranje, po prirodi stvari, u ovom procesu pokazat će u principu, susjedi. Tako, na primjer, od Bugarske, Rumunjske i Mađarske tek treba očekivati primjedbe i zahtjeve, kojima će, tijekom dugogodišnjeg procesa pristupanja, pokušati za svoje nacionalne manjine u Srbiji izlobirati što bolji položaj.
Najviše zahtjeva, ipak, treba očekivati s hrvatske strane. Tako je, na primjer, u točki 30 nedavnih zaključaka, na kraju trećeg paragrafa o Srbiji, intervencijom hrvatske ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić, u nacrt, prije konačnog usvajanja, pridodana rečenica da “Savjet očekuje brzu i transparentnu primjenu nedavno parafiranog protokola SSP”.
Na prvi pogled administrativna fraza govori, zapravo, o zahtjevu Hrvatske da Srbija do kraja završi proceduru oko prilagodbe trgovinskog sporazuma s principima tradicionalne trgovine, čime se Hrvatskoj omogućuje da u Srbiju i dalje izvozi cigarete po povlaštenim uvjetima, koji su važili prije nego što je postala punopravna članica EU.
Srbija je u listopadu pismom o namjerama prihvatila ovaj princip, što je Europska komisija pozdravila, a zatim početkom ovog mjeseca stavila i paraf na protokol koji se tiče određenog broja poljoprivrednih proizvoda, između ostalog i cigareta.
Zagreb sada očekuje od Beograda da sve dobije konačnu formu. Iako iz Hrvatske uvjeravaju da će biti “partner, a ne mentor” u procesu europskih integracija Srbije, jasno je da će oni, prije svega, braniti svoje interese.
Tako se očekuje da na red dođu i neriješena pitanja granica, kao i, prema izvorima “Novosti”, između ostalog, i položaj Bunjevaca, odnosno hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini.
Zanimljivo, najjači adut koji Hrvati u BIH imaju, još nije povučen u EU parlamentu. Naime hrvatsko pitanje u BIH , nešto je što narušava odnose Sarajeva i Zagreba, od uspostave tzv. Platforme u Federaciji traje hladni rat na liniji između vanjskopolitičkog Zagreba i Sarajeva. EU parlamentarci iz RH iz svih političkih blokova u EU su već otvorili tu temu no najavu moguće blokade pristupa BIH Europskoj uniji još nisu spominjali. Doduše, sama BIH uopće i ne pokazuje znakove sposobnosti približavanja Europskoj uniji pa je pitanje hoće li se to pitanje u budućnosti uopće otvoriti. Činjenica je međutima jedna – Europka unija , shvatila je da bosanska socijaldemokracija igra dvostruku igru. U Bruselu se predstavljaju kao progresivne snage BIH dok u Sarajevu nastupaju kao eksponenti lijevog bošnjačkog nacionalizma.