‘S azilantima nam dolaze i teroristi. Ograda na granici Mađarske nije dovoljna – trebamo stražare i videonadzor’
László Toroczkai (37), načelnik općine Ásotthalom i vođa Omladinskog pokreta 64 županije, stranke s krajnje mađarske desnice, koja se zalaže za veliku Mađarsku (odnosno za područja koja su do Prvog svjetskog rata, u sastavu Austro-Ugarske Monarhije, bila pod mađarskom upravom), uspio je u svojem naumu. Na granici između Srbije i Mađarske, nadomak njegove općine, podiže se ograda čija je svrha spriječiti najezdu azilanata iz Azije i Afrike.
Sporost Budimpešte
Kad smo s Toroczkaiem razgovarali u veljači ove godine, u vrijeme kada je Ásotthalom zapljusnula poplava izbjeglica s Kosova, žučljivo je zagovarao ideju o podizanju zida na granici i bio nezadovoljan sporošću središnjih vlasti u Budimpešti na učinkovite poteze koji bi zaustavili rijeku azilanata. Sve što je Budimpešta tada učinila svelo se na slanje pojačanja koje je trebalo pomoći 26-orici tamošnjih policajaca da, kako je to objasnio László Toroczkai, načelnik općine Ásotthalom, mjesta na samoj granici sa Srbijom, zaštite tamošnjih 4000 uplašenih stanovnika, od kojih polovica živi u raštrkanim pustarama. Toroczkai se tada obraćao i Europskom parlamentu, upozoravajući da s imigrantima koji preko Mađarske ulaze u Europsku uniju može doći i velik broj terorista, no žalio se da ga nisu ozbiljno shvatili. Sada kad je uspio u svojem naumu i kada između Srbije i Mađarske niče zid koji bi trebao zaustavili najezdu izbjeglica koji žele potražiti azil u nekoj od zemalja EU, pitamo Toroczkaia je li zadovoljan što se središnja vlast u Budimpešti složila s idejom koju je on prvi obznanio.
– Nije važno čija je to ideja bila – kaže Toroczkai za Jutarnji list. – Naravno da sam sretan što se podiže zid jer ćemo tako biti u stanju zaštititi naše selo, ali i našu državu, naposljetku i Europu. Mislim da je ovo povijesni korak na kojem će nam naša djeca biti zahvalna.
– Nekoliko stotina imigranata ilegalno prelazi granicu svaki dan – nastavlja Toroczkai.
‘Iza njih ostaje smeće’
– Početkom godine 80 posto ih je bilo s Kosova, no sada ih više nema, ali zato stižu izbjeglice iz Afrike, sa Srednjeg Istoka i Bangladeša. Iza njih ostaju gomile smeća, a ponekad provaljuju u kuće i na farme i kradu automobile i bicikle – dodaje.
Načelnik pogranične općine Ásotthalom kaže kako je samo od siječnja do kraja svibnja u Mađarsku ušlo oko 25 tisuća izbjeglica, uglavnom iz Afrike i Azije. Pitamo ga smatra li da će podizanje zida spriječiti izbjeglice u pokušajima da ilegalno uđu u Mađarsku i dokopaju se neke od bogatijih zemalja Europske unije – prije svega Njemačke, Francuske, Velike Britanije ili neke od skandinavskih zemalja – jer im Mađarska nije krajnji cilj, nego samo tranzitna zemlja.
– Sam zid nije dovoljan, potrebni su nam stražari i nadzorne kamere, ali i promjena liberalnih europskih zakona. Znam da podizanje ograde nije savršeno rješenje, ali je najbrže, a mi moramo hitno djelovati – kaže László Toroczkai.
S obzirom na činjenicu da podizanje zida kojim Mađari namjeravaju zaštititi svoj teritorij u Europskoj uniji i na Zapadu općenito nije primljeno s razumijevanjem, pitamo načelnika općine Ásotthalom kako komentira takve stavove.
– Uopće ih ne razumijem. Postoje ograde i zidovi u Bugarskoj, Grčkoj, Turskoj, Španjolskoj, Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelu… Svaka zemlja štiti svoje granice, to je normalno ponašanje – odgovara.
Tko je stvarno ugrožen?
Na pitanje Jutarnjeg je li etički i moralno prihvatljivo zatvarati granicu pred najezdom očajnih ljudi koji bježe od ratnih strahota kako bi sačuvali goli život, Toroczkai odgovara:
– Ukrajina je jedina zemlja iz koje bi u Mađarsku s razlogom mogli doći pravi politički azilanti, jer je to susjedna zemlja u kojoj je rat, ali zanimljivo, iz Ukrajine ne stižu izbjeglice. Mađarska je u svojoj povijesti uvijek prihvaćala izbjeglice, primjerice Poljake u Drugom svjetskom ratu ili izbjeglički val za vrijeme rata u bivšoj Jugoslaviji.
– A što se ovoga sada tiče – ima mnogo sigurnih država na prostoru između Mađarske i Bliskog istoka, Afganistana ili Afrike – zaključuje 37-godišnji László Toroczkai, načelnik općine Ásotthalom.
Popularni zagovornik velike Mađarske
László Toroczkai u južnoj Mađarskoj uživa iznimnu popularnost, o čemu najbolje svjedoči podatak da je na prošlim lokalnim izborima za načelnika općine Ásotthalom, u prosincu 2013., dobio nevjerojatnih 71,5 posto glasova. Njegovo zagovaranje podizanja zida na granici dodatno mu je povećalo popularnost. No, zbog otvorenih teritorijalnih pretenzija prema Vojvodini i Slovačkoj, Srbija mu je 2004. zabranila ulaz na jednu godinu, a Slovačka 2006. na čak pet godina. Toroczkai zagovara reviziju Trianonskog mirovnog ugovora iz 1920., kojim je Mađarska svedena u sadašnje granice. Stranka kojoj pripada, stoji to i u njezinu nazivu, zalaže se za veliku Mađarsku sa 64 županije, među koje pripadaju i cijela Slavonija i Baranja, Međimurje, ali i Lika, uključujući Zagreb i Rijeku.
Zidove ne podizati, a kvote nisu rješenje za ilegalne imigrante
– Kvote nisu rješenje za ilegalnu imigraciju u EU – poručila je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović jučer iz Bratislave sa sigurnosne konferencije GLOBSEC 2015.
– One mogu biti kratkoročna mjera, ali rješenje mora biti sveobuhvatno te je nužno djelovati na prave uzroke – istaknula je predsjednica Grabar Kitarović. Smatra da se kvotama imigrantima šalje poruka da će u konačnici ipak moći ostati u EU.
– Time ćemo samo perpetuirati taj problem i postat će sve gori i snažniji. Moramo se kao EU i u okviru Ujedinjenih naroda angažirati da se rješavaju korijenski problemi zašto ilegalni imigranti dolaze, a to znači rješavanje sukoba u Iraku i Siriji, ali i borbu protiv siromaštva i drugih razloga zbog kojih ljudi odlaze sa sjevera Afrike i Bliskoga istoka, kao i rješavanje pitanja trgovine ljudima – rekla je Grabar Kitarović.
Podsjetimo da je ovih dana poručila da pitanje izbjeglica i ilegalnih imigranata treba rješavati u sklopu Europske unije, a da eventualna gradnja zidova u Europi nije pravi put. Poručili su to u četvrtak iz Beča poslije susreta predsjednica Grabar Kitarović i austrijski predsjednik Heinz Fische.
Grabar Kitarović nije htjela komentirati inicijativu susjedne Mađarske, samo je rekla kako “nije za nove zavjese među ljudima”. ( V. Nezirović)