BiH je 2013. prema rezultatima popisa stanovništva, objavljenim tri godine kasnije, imala nešto više od 3,5 milijuna stanovnika. Za koliko se od tada broj stanovnika smanjio što zbog pada nataliteta, što zbog iseljavanja, nitko pouzdano ne zna. O broju iseljenih često se iznose paušalne procjene jer stvarnih podataka nema. Država nema precizne podatke o iseljavanju, niti strategije kako zaustaviti zabrinjavajuće trendove. Nema ih zato što BiH kao i nama susjedne države nemaju uređen Registar stanovništva, koji je nekad postojao.
Dr. Žarko Dugandžić, docent na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, gdje na studiju Politologije predaje Populacijsku politiku i Vojnu povijest, a na studiju Geografije Demogeografiju i Demogeografsku analizu malih područja, u razgovoru za Hrvatski Medijski Servis govori o uzrocima i posljedicama iseljavanja iz BiH, negativnog prirodnog priraštaja, te ilegalnog ulaska migranata u BiH. Iznosi i procjene o tome koliko BiH danas ima stanovnika.
On kaže kako od svih nekadašnjih republika, a danas samostalnih država jedino je Slovenija zadržala Registar stanovništva, pa ima svakako i najbolje evidencije. Istina, dodaje, u BiH postoji niz agencija koje istražuju navedenu problematiku s manje ili više uspjeha.
No, prema svim dostupnim podacima, kaže dr Dugandžić, može se iščitati kako je u zadnjih pet godina iz BiH iselilo preko 170 000 osoba. Tako da bi najkraća dijagnoza trenutnog stanja u BiH, prema njegovoj ocjeni glasila: sve manje se djece rađa, sve više ljudi umire, radno sposobni iseljavaju.
Klasičan demografski slom
-Radi se dakle o klasičnom demografskom slomu koji podrazumjeva: ukupnu depopulaciju, prirodnu depopulaciju, negativnu migracijsku bilancu, demografsko starenje te prostornu populacijsku polarizaciju, upozorava dr Dugandžić.
Sugovornik HMS-a napominje kako je u BiH negativni prirodni prirast nazočan još od 2007. godine.
-Ta brojka na godišnjoj razini je premašila 10 000, pa je BiH u samo zadnjih pet godina na temelju prirodnog prirasta izgublila oko 52 000 osoba, kaže dr. Dugandžić.
U hrvatskoj komponenti unutar BiH, prema njegovim saznanjima, negativan prirodni prirast je nazočan još i od ranije tj. od 2002. godine i on je već dosegao godišnju brojku od preko 2500, pa je u tom vremenskom razdoblju od 2002. do danas gubitak na temelju prirodnog prirasta oko 23.000 što je, usporedbe radi, više od broja stanovnika današnje općine Posušje.
Prema crkvenim statistikama iz BiH se u zadnjih pet godina iselilo 66 489 ili 15 posto katolika. To je oko 20 000 obitelji. Ako je prosječna obitelj po popisu iz 2013. imala 3,2 člana (radi se o broju katolika, a ne Hrvata, zato što se prema zadnjem popisu 15 posto Hrvata nisu deklarirali kao katolici), to je na godišnjoj razini u prosjeku oko 13 000 katolika. Znakovito je, da je 2018. ta brojka nešto ublažena te iznosi oko 8281 iseljeni Hrvata katolika, kaže dr. Dugandžić i navodi razloge pojačanog iseljavanja Hrvata, a danas i drugih naroda iz BiH:
Hrvatska je, podsjeća, ušla u EU 1.srpnja 2013., a već 1.srpnja 2015. Njemačka je otvorila tržište radne snage za sve one koji su imali hrvatsku putovnicu. S obzirom da veliki postotak Hrvata u BiH ima te putovnice logično je, kaže, da se u tim prvim valovima najviše iselilo Hrvata.
Iseljavaju svi
-Danas je to zahvatilo sve narode koji žive u BiH, ali se najveće iseljavanje dogodilo iz prostora Cazinske krajine, zapadne Hercegovine, središnje Bosne i Posavine koja se gotovo ispraznila, upozorava dr Dugandžić za HMS. Dodaje kako smo danas svjedoci velikog iseljavanja i s prostora Tuzle.
Još iz popisa iz 2013. smo, napominje, vidjeli da se 10-ak općina istočne Bosne i šest općina iz zapadne Bosne po broju stanovnika gotovo prepolovilo. Dakle nazočna je velika polarizacija prostora unutar BiH. Ono što je uočljivo, kaže, iseljavaju cjelokupne obitelji.
Dr. Dugandžić ističe kako je zbog političkih igara i manipulacija već sada doveden u pitanje sljedeći popis stanovništva koji bi se trebao održati 2021.
Što bi pokazao novi popis stanovništva?
-Još kad bi se tijekom popisa koristila koncepcija de facto ili prisutnog stanovništva pokazalo bi se da ni jednog naroda nema u onolikom broju kao što je bio prikazan 2013., a niti bi Bošnjaka bilo 50,11% kao što je ispalo tijekom posljednjeg službenog popisa, kaže dr. Dugandžić, naglašavajući kako je sigurno da u BiH danas nema više od 2,5 milijuna stanovnika.
Kad je u pitanju državna statistika, vjerojatno bi, kaže, bile vjerodostojnije brojke ilegalnih migranata u BiH kojih je već blizu 9000 nego li saznanja o vlastitom stanovništvu.
Upitan kako će se pad nataliteta i iseljavanje domicilnog stanovništva na Zapad, a ilegalno useljavanje migranata s Bliskog i Srednjeg Istoka odraziti na Bosnu i Hercegovinu, dr Dugandžić kaže kako će se “zbog selektivnog propuštanja u Zapadnu Europu veliki broj migranata ostati zaglavljen na prostoru BiH”.
Supstitucija stanovništva najizglednija na širem području Bihaća
-Oni će dodatno podijeliti već i onako podijeljenu političku scenu BiH, jer očito da je bošnjačka politika sklonija ilegalnim migrantima od hrvatske i srpske. To je već prouzročilo i dodatno zaoštravanje među entitetima, kaže sugovornik HMS-a, te upozorava:
-U bližoj budućnosti bojati se da hrvatski narod u BiH, koji je i najranjiviji zbog svoje malobrojnosti i masovnog odlaska, ne doživi suspstituciju svojih prostora nekim drugim narodima, a zasad je to najizglednije na širem prostoru Bihaća”.
Sada se, kaže, paralelno događaju dva procesa koja uzrokuju pad stanovništva u BiH, a to su pojačana iseljavanja, uglavnom u zapadne zemlje, te pad rodnosti.
Brojni uzroci iseljavanja
Iseljavanja se, po njegovom mišljenju, događaju uglavnom zbog političke i gospodarske nesigurnosti, sustava nebrige svih dosadašnjih vlasti i režima. Gradovi srednje veličine, kaže, zaostaju u populacijskoj dinamici, te ne uspjevaju zadržati stanovništo s gravitacijskog područja, jačaju samo jači centri.
Pokazalo se, kaže dr Dugandžić, da nije dovoljno otvarati samo trgovine, ugostiteljske objekte i kladionice da zadrže mlado stanovništvo.
-Zbog bojazni za egzistenciju, ljudima je dosta jurnjave za raznim vezama i vezicama te kojekakvim poznanstvima da bi uspjeli rješiti i najbanalnije pobleme, dosta im je straha i neizvjesnosti za budućnost, dosta im je potplaćenosti i poniženja. Mladi su danas informatički potkovaniji od vršnjaka iz 1990-ih, bliži su im i strani jezici, jednom riječju imaju alternativu. Odlazak je kako već netko reče vrsta prkosa, veli dr. Dugandžić za Hrvatski Medijski Servis.
“Strah od siromaštva ubojica feriliteta”
Kad je u pitanju slaba rodnost, natalitet, onda je ona, kaže, u velikoj svezi s gospodarskom i političkom situacijom. Danas je, zaključuje, strah od siromaštva pravi ubojica feriliteta. Ilustrira to podatkom o stanju u hrvatskoj komponenti u zadnjih pet godina na razini F BiH, gdje se uočava da se broj brakova povećao za 7%, a broj rođenja se smanjio za 11%, dok je blago povećanje smrtnosti za 1%.
-Dakle, mladi se žene ali se to ne reflektira na povećanju rodnosti, vjerojatno zbog planiranih odlazaka nastoje da se djeca rađaju tamo negdje na zapadu ili se boje rađanja djece zbog opće nesigurnosti. Treće nema, kategoričan je dr. Dugandžić.
Slaba rodnost i pojačano iseljavanje, po njegovom mišljenju, glavni su krivac demografskog starenja, a hrvatsko stanovništvo u BiH je i najstarije.
Napominje kako je sastav prema dobi najvažniji pokazatelj potencijalne živosti i biodinamike stanovništva. Iz toga, kaže, vidimo prošlost, čitamo sadašnjost i nadziremo budućnost.
Ugrožene županije s hrvatskom većinom
-U županijama s hrvatskom većinom upravo zbog navedenih problema bit će, za koju godinu ,ugrožen sustav radne snage, obrazovni, zdravstveni i financijski sustav, upozorava dr. Dugandžić.
Naglašva kako se postojeći negativni trendovi, na žalost, ne mogu zaustaviti, ali se provedbom adekvatne gospodarske politike mogu usporiti.
-Treba riješiti politička pitanja kako bi BiH mogla normalno funkcionirati. Standard, ekonomija, ulaganja, sve je u izravnoj povezanosti s političkom krizom koja je u BiH stalna. Tko bi normalan ulagao u zemlju u kojoj neki istaknuti pojedinci iz redova najbrojnijeg naroda pozivaju na rat, pita se sugovornik HMS-a.
Naravno, kaže, neophodno je kreirati strategiju društvenog razvoja, koja uključuje i pronatalitetnu strategiju, a to znači revitalizirati temeljne funkcije obitelji, zaustaviti pražnjenje ruralnih prostora koji su nekad bili inkubtor bioreprodukcije.
-Da bi se goruća pitanja mogla rješavati potrebna je uređena država, a BiH to u ovom trenutku nije, konstatira.
Jednom riječju, traži se jasna strategija i državnički potezi. Jasno je, kaže, da demografska problematika mora biti u temelju prostornoga, regionalnog, društvenoga, političkoga i svakog drugog razvoja.
-Kad je u pitanju starosna struktura sigurno je da do sredine ovoga stoljeća možemo očekivati da će staračko stanovništvo brojem i udjelom gotovo dvostruko nadvisiti broj mladog stanovništva, koje je baza demografske i radne reprodukcije. Još je znakovitije kako će se udio onih najstarijih preko 80 godina povećati s 3,4%, koliko je bilo 2015., na 10,1% (2050), odnosno na 16% (2100.), kaže dr Dugandžić.
Broj Hrvata past će na 300.000
Kad je u pitanju hrvatska komponenta u BiH usljed ovakvih negativnih trendova broj Hrvata će za 3-4 godine, prema njegovim procjenama, pasti na oko 300 000, na što bi, upozorava, radikalne skupine iz redova bošnjačkog naroda mogle postaviti pitanje nove organizacije države.
Upitan kako vidi BiH i njezinu demografsku strukturu u budućnosti, dr. Dugandžić kaže kako su bilo kakve dugoročne prognoze, slično kao i one meteorološke, nezahvalne.
-Ali zasigurno ako se nastavi s ovakvim trendovima mogu se lako ostvariti prognoze stručnjaka EU koji su rekli za BiH da oko 2100.god neće brojati više od 1,8 milijuna stanovnika, kaže doc. dr Žarko Dugandžić./M.Š/HMS/
wpDiscuz