Zbog velikih opterećenja prouzročeni različitim nametima, a prema izračunu nekih nevladinih organizacija u BiH ima ih više od 300 na svim nivoima, bh. gospodarstvu prijeti gušenje.
Svi dosadašnji sazivi vlasti ovu činjenicu nisu uvažavali. Štaviše, svojim nerazumnim potezima gospodarstvo u našoj državi su doveli u situaciju da na svaku isplaćenu marku plaće poslodavac, a dijelom i sam radnik državi moraju platiti 72 feninga, piše Dnevni avaz.
Kada je riječ o Federaciji, od davanja koji se mjesečno plaćaju državi treba u prvom redu izdvojiti 10 posto, koliko iznosi porez na dohodak. Tu su još i doprinosi iz plaće, koji idu na teret zaposlenika, pa se za PIO/MIO izdvaja 17 posto, za zdravstveno osiguranje 12,5 posto te za osiguranje od nezaposlenosti 1,5 posto.
Ni to nije sve, osim ovih nameta koji idu na teret plaća, sam poslodavac mora državi platiti dodatnih šest posto doprinosa za PIO/MIO, četiri posto za zdravstveno osiguranje te 0,5 posto za osiguranje od nezaposlenosti.
Uz sve navedeno idu i naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda od 0,5 posto, kao i vodne naknade od 0,5 posto, naknade za turističke zajednice koje se u ovisnosti od sjedišta radog mjesta plaćaju u iznosu od 0,035 do 0,05 posto, te naknade za šume koje se polugodišnje i po završnom računu plaćaju po stopi od 0,07 posto.
Stoga i ne čudi da je prema podacima Svjetske banke Bosna i Hercegovina između 189 zemalja rangirana na 131. mjestu prema kriterijima za ”jednostavnost plaćanja poreza”.
Za razliku od naših vlastodržaca, nužnost smanjenja nameta na gospodarstvo prepoznala je Europska unija, te je ovu reformu za buduće sazive vlasti nametnula kao prioritetnu obavezu na europskom putu BiH.
wpDiscuz