U Mostaru tek dvije ulice nose nazive po ženama – kraljice Katarine Kosače i kraljice Jelene. Tek trojica književnika su u gradu na Neretvi dobila ulice – Aleksa Šantić, Osman Đikić i August Šenoa.
Prema trenutačnim podatcima Zavoda za prostorno planiranje u Mostaru je 165 ulica.
Većina ulica na istočnoj obali rijeke nije mijenjalo svoje nazive, a na zapadnoj obali rijeke mnoge ulice nose nazive po gradovima iz susjedne Hrvatske: Zagrebačka, Splitska, Vukovarska, Dubrovačka. Nijedna ulica u Mostaru ne nosi naziv po nekom drugom gradu iz BiH ili bilo koje druge države.
Da se u Mostaru posebno štuje hrvatske kraljeve, dokazuje i činjenica da čak deset ulica nosi nazive po kraljevskim i drugim plemenitaškim titulama.
Četiri kneza
Današnja ulica Kralja Tvrtka prije zadnjeg rata, kada su ulice u Mostaru i mijenjane, bila je Vladimira Nazora. Dr. Safeta Mujića zamijenio je knez Domagoj, Rudarsku knez Višeslav, a Aveniju 14. februar, kralj Tomislav.
Blagoju Parovića, komunističkog političara zamijenio je knez Mijahlo Višćević Humski. Osim ovih, u Mostaru postoje i one ulice nazvane po knezovima i to Trpmira, Mislava, Zvonimira i Branimira.
Veliki broj ulica posvećen je i značajnim pojedincima i institucijama iz hrvatske političke povijesti poput one nazvane po Bruni Bušiću, Stjepanu Radiću, Zrinskom Frankopanu, Matici hrvatskoj, te hajducima Andriji Šimiću i Mijatu Tomiću, kao i taborniku Ivi Zeleniki.
Osim kraljeva i kneževa, u Mostaru ulice imaju i čak devetorica crkvenih velikodostojnika: biskupi Čule, Barišić i Buconjić, potom kardinal Alojzije Stepinac, fra Leo Petrović, fra Franjo Miličević, fra Didak Buntić i fra Ambro Miletić.
Današnja Franjevačka ulica nekada je bila Matije Gupca, a Rondo je postao Trg hrvatskih velikana. Lenjinovo šetalište već tri desetljeća nosi naziv Šetalište Nikole Šubića Zrinjskog.
Povjesničar za kojeg se borio Einstein
Dvije ulice nose nazive Žrtva komunizma i Blajburških žrtava, a jedna je posvećena i Hrvatskoj mladeži koja vodi do kampusa Sveučilišta u Mostaru.
U Mostaru ulicu ima i dr. Petar Rizzo, jedan od najznačajnijih ljudi u zdravstvu u Hercegovini, koji je rođen u Carigradu i djelovao za vrijeme Austro-ugarske monarhije.
Ulicu ima i slikar Karlo Afan de Rivera, inače rođen na Malom Lošinju, a preminuo u Mostaru krajem osamdesetih prošlog stoljeća.
Zanimljivo je i da Mostar ima ulicu koja nosi naziv Milana Šufflayja, a riječ je, prema Hrvatskoj enciklopediji, povjesničaru i piscu podrijetlom iz Lepoglave, visoke naobrazbe koji je sudjelovao u osnivanju Hrvatske stranke prava i ubijen od strane, kako se navodi, režima kralja Aleksandra Karađorđevića zbog čega je pravdu za njega tražio i sam Albert Einstein.
Matvejević i Andrić
Mostar nema ulicu posvećenu Ivi Andriću, našem jedinom književnom nobelovcu, kao ni piscu i vrhunskom intelektualcu Predragu Matvejeviću koje se u tom gradu rodio.
U gradu postoje i ulice posvećene endehazijskim političarima i tiranima i to dr. Mili Budaku, te ulica Braće Vokića i Lorkovića. U recentnoj prošlosti je bilo nekoliko građanskih inicijativa da se te ulice promijene, ali do izmjene još uvijek nije došlo.
Također, Naša stranka Mostar je ne tako davno tražila da Predrag Matvejević dobije ulicu u rodnom gradu što se još uvijek nije dogodilo. Bilo je i građanskih zahtjeva da Ivo Andrić, također, dobije ulicu, kao i da se poveća broj ženskih osoba koje bi imale ulicu u Mostaru.
wpDiscuz
