Predsjednik Ustavnog suda BiH Zlatko M. Knežević smatra da je pravo entiteta na imovinu potpuno drugačije u odnosu na ono kako tvrdi većina u Ustavnom sudu, te da je diskriminacija ako se u jednoj ustavnoj kategoriji kao što je Brčko distrikt sva imovina proglasi imovinom distrikta, a isto to se osporava entitetu.
On je rekao da većina u Ustavnom sudu BiH smatra da se pitanja imovine mogu rješavati u entitetima, ali tek pošto se na razini BiH donese okvirni zakon kojim će se načelno utvrditi pravo na imovinu i raspored imovine.
Knežević je naveo da je član 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske proglašen neustavnim, ali da on još nije potpisao tu odluku, tako da nitko ne zna što piše u njoj.
– Razumijem reakciju predsjednice Srpske, srpskog člana Predsjedništva BiH, Narodne skupštine Republike Srpske, jer se oni bave strategijskim političkim pitanjima i oni odlučuju hoće li reagirati na naš stav, ali ne razumijem reakciju onih koji usput komentiraju nešto o čemu još ni nema javnog aspekta – rekao je Knežević za ATV.
On je rekao da je na ovu odluku Ustavnog suda dao izjavu o neslaganju, kao i sudac Miodrag Simović, te se u odluci koja je osnov ove odluke o poljoprivrednom zemljištu navodi izdvojeno mišljenje i od tog stava ne odstupaju.
Knežević je naveo da Narodna skupština Republike Srpske ne traži ni od njega ni od Simovića da podnesu ostavke tako da o tome ne razmišljaju.
Komentirajući najavu da bi u parlamentaranu proceduru trebali biti upućeni prijedlozi zakona o položaju stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH i zakon o Ustavnom sudu BiH, on je rekao da se prvi zakon donosi na klasičan način donošenja zakona, a drugi zahtijeva proceduru ustavnog karaktera i vidjet će se što će biti.
– Oba zakona imaju svoj smisao, a hoće li parlament to riješiti to nije pitanje Ustavnog suda – dodao je Knežević.
Osvrćući se na zaključak o antidejtonskom djelovanju Ustavnog suda BiH prema kojem Parlament Srpske zadužuje Vladu Republike Srpske da nastavi ranije započete pregovore s Vladom Federacije BiH s ciljem definiranja granične linije između Srpske i Federacije BiH, a u skladu s Aneksom dva Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, Knežević je poručio da podržava sve što je usmjereno ka ispunjavanju ustavne norme i sadržaja Ustava prvenstveno dogovaranja, učešća entiteta i zajedničkih institucija BiH.
– Podržavam sve što politička praksa ili političke ideje žele se dogovoriti – dodao je Knežević.