Nakon premijere filma “Neđo od Ljubuškog” u Zagrebu, jedan čovjek iz publike postavio je pitanje sudjelovanja ratnog zločinca u filmu kao svjedoka humanizma. Radi se o osumnjičenom Miroslavu Hrstiću optuženom za zločine u Dretelju koji je brzo nakon snimanja filma i pobjegao iz BIH kako bi bio nedostupan pravosuđu.
Hrstića zapravo tereti Olga Draško, Srpkinja iz Dretelja, koja je u tom logoru, za Hrstićevog šefovanja tamo, višestruko silovana. Radi se o logoru za Srbe koji su držale bošnjačko-hrvatske snage HOS-a.
Brozova je priznala da je taj podatak inkriminirajući za film te zatražila da joj se kaže tko je taj čovjek.
G. Bulić iz publike, koji joj je postavio pitanje, kazao je da je ona to morala znati, budući da je isti taj čovjek optužen za zločine u Dretelju još 2007-e godine.
Letjele su i uvrede. Brozova je istome poručila da pronađe psihijatra.
Na što joj je g. Bulić odgovorio, da bi on možda to i učinio, no kako je u Slobodnoj Bosni pročitao interview sina Svetlane Broz i što sve on govori o svojoj majci, da nakon tih informacija ne treba psihijatra, te da mu je sve jasno.
Napomena: Mediji su kasnije otkrili da se radi inače o ovom čovjeku:
Na stranici SUDA BIH stoji sljedeće o njemu:
Lice je nedostupno pravosudnim organima.
Informacije o predmetu
Činjenični osnov optužnice:
U optužnici se navodi da su u vremenskom periodu od 05.maja 1992. godine ili približno tog datuma do 17. augusta 1992. godine ili približno tog datuma, za vrijeme rata i neposredne ratne opasnosti na teritoriji Bosne i Hercegovine i oružanog sukoba između pripadnika hrvatskih obrambenih snaga i Hrvatskog vijeća obrane, s jedne strane, i oružanih snaga Srpske Republike Bosne i Hercegovine, s druge strane, Miroslav Hrstić, u svojstvu pripadnika HOS-a, a kasnije u svojstvu zapovjednika 1. bojne HOS-a, Ivan Medić, u svojstvu pripadnika HOS-a, Miljenko Nogolica, u svojstvu pripadnika HVO-a te na popisu HOS personala vojnog osoblja logora Dretelj i Tonćo Rajič, kao pripadnik HOS-a, a kasnije kao pripadnik 3. pješačke satnije I Lakojurišne bojne, kršeći pravila međunarodnog humanitarnog prava počinili protivzakonito zatvaranje, nečovječno postupanje, pljačkanje imovine, prisiljavanje na seksualni odnos civila srpske nacionalnosti na području općine Čapljina.
Točke optužnice:
Optužnica tereti optuženog Miroslava Hrstića da je počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva.