Zovu ga bosansko more – Bošnjaci žele u Neumu sagraditi džamiju

Pojas od osam kilometara zračne linije dijeli Hrvatsku na dva dijela, naseljen je s nešto više četiri tisuće Hrvata i predstavlja točku oko koje bi se i u budućnosti mogle voditi rasprave i političke borbe, a k svemu, fizička podjela zemlje na dva dijela s uvođenjem schengenskog režima dodatno otežava promet. Riječ je, naravno, o Neumu, gradiću od kojih 1,5 tisuća stanovnika, u koji su uprte oči ne samo Dubrovčana nego i vlasti i intelektualne elite u Sarajevu, gdje imaju posebne namjere: islamska zajednica najavljivala je gradnju džamije, vlasti iz Sarajeva najavljivale su gradnju luke, pa čak i proglašenje područja od posebnog državnog interesa… Neum, čini se, izaziva, prevelike apetite Bošnjaka, jer riječ je o jedinom izlazu BiH na more, no nevolja je za njih to što je stanovništvo većinski hrvatsko i tako je to stoljećima, neovisno o državama i vlastima pod koje su potpadali.
A carstva su se smjenjivala, još od doba kad je Dubrovačka Republika, nakon mira u Srijemskim Karlovcima 1699. godine, učinila sve da ne bude okružena mletačkom vlašću, pa su Osmanlije dobili dva uska izlaza na more, u Neumu na sjeveru i u Sutorini na jugu od Dubrovnika.
Zaokruženi Dubrovnik
– Da to Dubrovačka Republika nije učinila, pitanje je bi li opstala, jer Mlečani su tada osvojili i Trebinje i potpuno zaokružili Dubrovnik – kaže Stjepan Ćosić, povjesničar koji se bavio poviješću Dubrovačke Republike, a pažnju je izazvao nedavno knjigom u kojoj tvrdi da Hrvatska ima pravo na vrh poluotoka Kleka i dva otočića u graničnom sporu između Hrvatske i BiH na području Neuma, na temelju dokaza da je pripadnost tog komadića teritorija BiH bila krivotvorena. I u ovom slučaju Ćosić baca drugo svjetlo na povijest. Danas se, naime, često spočitava Dubrovčanima da su prodali Neum Turcima, dok Ćosić kaže da se tako na povijest ne može gledati, jer su okolnosti bile sasvim drugačije i u pitanju je bio opstanak Dubrovnika koji su ugrožavali Mleci. No, zašto je Neum u vrijeme austrougarske okupacije ostao u BiH, a Sutorina ne, zašto je u Jugoslaviji Sutorina pripala Crnoj Gori, a Neum ostao u Bosni i Hercegovini? Nema pravog objašnjenja, no to stvara teško rješiv čvor i za Hrvatsku i za BiH, naročito ako ne bude dobre volje s obje strane. Teritorij je presječen na dva dijela teritorijem druge države, a na njemu žive pripadnici hrvatskog naroda, bave se turizmom i uzgojem školjaka i oduvijek žive vezani za susjedne gradove u Hrvatskoj, za Ploče i Dubrovnik. I danas s unutrašnjošću BiH Neum povezuje samo loša cesta prema Stocu, koja jednim dijelom ima samo jedan vozni trak!
U Neumu nema luke, sav pomorski promet za BiH ide kroz susjedne hrvatske Ploče, pa je izlaz BiH na more zapravo u Pločama. Kako to biva, intelektualci u Sarajevu organizirali su se i osnovali Pomorsko društvo BiH, koje održava tribine pod nazivom “Bosna i Hercegovina – pomorska država” i u prosincu prošle godine najavili su da će tužiti Hrvatsku zbog gradnje pelješkog mosta! Taj most, naime, kako gledaju pomorci iz Sarajeva, našao bi se na – plovnom putu iz BiH prema otvorenom moru. Doduše, u Neumu nema ni luke ni brodova, ali očito postoje aspiracije da i toga jednom bude.
Smrt za Ploče
– Luka u Neumu značila bi da luka Ploče može staviti ključ u bravu – kaže Ćosić. Ističe da je upravo zbog toga važno da vrh poluotoka Klek i dva otočića, Veliki i Mali Škoj, ostanu u hrvatskim granicama. Ako taj dio teritorija pripadne BiH, kaže, tamo se može napraviti solidna luka, more je duboko 20 metara i daje gaz dovoljno dubok za svaki brod, a Klek je dugačak 7,5 kilometara i luka može biti velika. Takva luka značila bi ne samo smrt za 30-ak kilometara udaljene Ploče, nego i za uzgoj školjaka kojim se stanovništvo u tom potezu bavi, sve u svemu, jako složeno geopolitičko pitanje u odnosima Sarajeva prema Neumu i u odnosima Hrvatske i BiH.
Da je zaista tako, pokazuje inicijativa tamošnje Islamske zajednice da se u Neumu, gdje je 1991. godine živjelo 89 Muslimana, gradi džamija. Opravdanje su našli u tvrdnji da je za turske vlasti tamo bila džamija, ali za to i nema dokaza.
– Cilj je graditi luku, dovesti radnike Bošnjake, tako izmijeniti etnički sastav stanovništva, pa tim radnicima sagraditi džamiju i tako zauzeti Neum – kaže Nino Raspudić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, koji se dosta bavio ovom temom i ima oba državljanstva. U “Preporodu”, islamskim novinama, pisalo se dosta o džamiji u Neumu, navodili su se dokazi da je džamija tamo postojala, zabilježena u gruntovnici u Čapljini, i da je vjerojatno srušena u potresu 1927. godine, dok Hrvati u Neumu tvrde da je nije bilo, a povjesničari navode kako je vrlo vjerojatno da je zaista nije bilo… Ipak, džamija u Neumu danas očito ne bi imala vjernika…
Posljednjih nekoliko godina zamrla je svađa oko džamije, koje u Neumu nikad nije bilo, kaže Pero Matić, koji živi u Dubrovniku, a u Neumu, odakle potječe, bavi se turizmom i ugostiteljstvom. U Neum, kaže, dolaze gosti iz cijelog svijeta, no ipak najviše iz BiH, ima i Slavonaca kojima je to najbliže morsko odredište. Matić je uvjeren da ni od luke neće biti ništa, jer, kaže, nije to samo tako, sagraditi luku. Kako bilo, nasilni pokušaji promjene povijesti, granica i sastava stanovništva mogu djelovati samo prema daljnjoj dezintegraciji BiH.
– Gradnja pelješkog mosta agresija je na BiH. To je jedan konstrukt koji će prelaziti preko naših teritorijalnih voda, našeg unutrašnjeg mora i našeg morskog segmenta koji nas vodi u međunarodne vode. Mi imamo pravo na međunarodne vode putem koridora koji ide od Neuma pa između Hvara i Korčule na otvoreno more – kazao je nedavno bosanskohercegovački akademik Ibrahim Bušatlija, stručnjak za geomorfologiju i član sarajevskog Pomorskog društva za agenciju Anadolija.
Zaustavit će promet
Strasti se tako u Sarajevu ne smiruju, intelektualci govore o BiH kao pomorskoj državi, a u Neumu se brinu kako će živjeti od 1. srpnja, kad Hrvatska uđe u BiH. Načelnik Neuma Živko Matuško ovih dana traži od vlasti u BiH da osiguraju opskrbu Neuma hranom, jer robe biljnog i životinjskog podrijetla u BiH mogu samo na prijelazu Gradiška na sjeveru i prijelazu Bijača pokraj Metkovića. Ako se to ne osigura kao što je dogovoreno za kamione koji će zapečaćeni prolaziti Neumom od jedne do druge granice, s carinskom kontrolom pri ponovnom ulasku u Hrvatsku, u Neumu će, ističe načelnik, morati zaustaviti promet!
VL