Pedesetog dana invazije ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovno se obratio svom narodu. Putin je, kazao im je, samouvjereno očekivao da će osvojiti Ukrajinu za pet dana. No sada se miri s realnošću, dodao je, pa hvalio hrabrost Ukrajinaca. Referirao se i na ruski brod Moskvu, za koji Ukrajina kaže da ga je potopila s dva projektila. Upravo je taj brod postao simbol nacionalnog otpora pa je Zelenski pohvalio one koji su “pokazali da ruski brodovi mogu dosegnuti dno mora”.
Pohvalio je i muškarce i žene koji su otjerali ruske vojnike sa sjevera, zadržali ih na jugu i junački obranili Mariupolj. Obraćanje je završio na isti način kao i uvijek dosad – slava Ukrajini. Upravo tako, opisom jednog od govora ukrajinskog predsjednika, počeo je jedan od članaka u britanskom listu Guardian, onaj koji se bavio upravo govorima ukrajinskog predsjednika i porukama koje on pokušava odaslati ne samo kod kuće, nego i u međunarodnoj areni, prenosi Jutarnji.hr.
Ukrajini u tom pogledu, govorničkom, ide dobro i pokazuje zavidnu umješnost, presuda je britanskog lista. Zelenski je svojim obraćanjima podigao moral kod kuće i osigurao podršku u inozemstvu. Zahvaljujući njemu, piše list, svijet može “uživo pratiti događaje s europske krvave bojišnice”.
Autor tih govora je, navodi dalje Guardian, 38-godišnjak, bivši novinar i politički analitičar s manje od 200 pratitelja na Twitteru po imenu Dmitro Litvin. Novinari Guardiana su ga intervjuirali preko WhatsAppa, a ovaj im je rekao kako ideje u govorima potječu od Zelenskog. “Predsjednik uvijek zna što želi reći i kako to želi reći”, kaže.
“U govorima su najvažnije emocije. I naravno da je predsjednik autor emocija i logike riječi”, kaže on. Smatra da bi i drugi svjetski lideri “možda mogli naučiti kako to raditi” – kombinirati iskrenost i emocionalnu snagu Zelenskog.
Litvin je dio predsjednikova najbližeg kruga, a Serhij Leščenko, jedan drugi novinar i savjetnik Zelenskog, opisuje ga kao “književnog i umjetničkog asistenta”.
“On prikuplja predsjednikove ideje svaki dan. On radi kao misaoni ili osjetilni kolektor”, kaže.
Upućeni tvrde da Litvin nije novopridošlica u ukrajinskoj politici. Bio je politički analitičar stranke Zelenskog i veliki protivnik Petra Porošenka. Neki smatraju da je svojim napadima na političko vodstvo nakon ustanka na Majdanu podijelio ukrajinsko društvo. Nisam obožavatelj, ali pametan je, kaže jedan od Litvinovih bivših kolega.
Kako god bilo, njegove metode očito pale. Prema anketama, 95 posto Ukrajinaca vjeruje da se mogu oduprijeti invaziji. Njih 78 posto smatra da Ukrajina ide u pravom smjeru. Rejting predsjednika se vinuo u nebo.
Orisia Lutsevič iz think thanka Chatham House smatra da je za uspjeh Zelenskog ključna njegova karijera glumca i komičara. Gledatelji su naviknuti gledati ga na TV-u, u raznim ulogama, i zato su ga mogli prihvatiti kao zapovjednika u majci kratkih rukava.
“Znaju da se može transformirati. On je moderni državnik koji je došao iz svijeta zabave. On je u svom elementu. Ljudi oko njega razumiju snagu pripovijedanja tijekom rata. Nakon užasa Buče, važno je imati priču koja potiče. Potonuće Moskve je snažan simbol”, smatra ona.
Stručnjaci navode kako su Zelenski i njegovi pomagači u pisanju govora stvorili osjećaj povijesne misije. Vični su i pop kulturi, prezentiraju rat kao kontrast svjetla i tame. U drami nalik na Tolkiennova Gospodara prstenova, piše Guardian, ruski su vojnici orci, a Putin je Sauron.
Mnogi njegovi savjetnici isto tako dolaze s televizije i radili su s njime u Kvartalu-95, njegovu produkcijskom studiju, a u pokušaju da dobiju međunarodnu podršku pomaže im i priroda ruske invazije: Ukrajina je žrtva koja se bori za život.
Nadalje, Zelenski s lakoćom nastupa ispred kamere, a njegovi govori – pomno smišljeni za publiku kojoj se obraća – nailaze na dobar prijem.
Primjerice, kad se obraćao britanskom parlamentu, Zelenski je ukrajinsku borbu povezao s onom britanskom protiv Hitlera. “Borit ćemo se do kraja, na moru, u zraku, nastavit ćemo se boriti za našu zemlju, bez obzira na cijenu… Borit ćemo se u šumama, na poljima, na obalama, na ulicama”. Za Britance se, dakle, referirao se na Churchilla.
Kad se obraćao Grcima naglasak je bio na Mariupolju, u kojem ih mnogo živi. Kad je govorio Fincima, dotaknuo se Molotovljevih koktela, a u govoru Australcima dotaknuo se tragedije na letu MH17, odnosno zrakoplova Malaysian Airlinesa koji je Rusija srušila 2014. godine. U obraćanju američkom Kongresu bombardiranje Ukrajine povezao je s Pearl Harborom i 11. rujna.
Sve to pak povezuje s konkretnim zahtjevima – traži oružje, oklopna vozila, tenkove, nove i oštre sankcije. Ponekad i zamjera. Primjerice, odbio je njemačkog predsjednika zbog njegovih bliskih veza s Rusijom.
Ihor Todorov, profesor međunarodnih političkih odnosa na Sveučilištu Uzhorod u Ukrajini, kaže da Zelenski zna biti emocionalan i nediplomatski. Njegovo predsjednikovanje je na početku sličilo onom u Sluzi narodu, njegovom sitcomu u kojem je glumio profesora koji je slučajno postao predsjednik. No rat ga je promijenio, kaže.
“Zelenski je dobro reagirao na situaciju. Mnogi ljudi koji nisu glasali za njega prije dvije godine to prepoznaju”, kaže. Smatra da i Olena, njegova supruga, nosi zasluge za strastvenu notu njegovih govora, kao i da su uključeni i neki drugi ljudi, među njima Juri Kostiuk, jedan od scenarista za Slugu narodu.
No, Todorov kaže da Zelenski ipak nije “ukrajinski Churchill”.
“Uspoređivati Zelenskog s Winstonovih kultom je previše”, kaže. Slaže se i Lutsevič. “Churchill je bio karizmatičniji i u većoj mjeri vođen egom. No Zelenski je poprilično učinkovit”, zaključuje.
wpDiscuz
