Prema posljednjem Gallupovom istraživanju iz 2024., globalna spremnost na borbu za svoju zemlju smanjila se u odnosu na prethodnih deset godina. Danas oko 50% ispitanika širom svijeta kaže da bi bilo spremno boriti se za svoju zemlju, dok je taj postotak 2014. bio 61%. Značajne razlike u stavovima o spremnosti na borbu primjećuju se između globalnog juga/istoka i globalnog sjevera/zapada. U EU je spremnost znatno niža (32%), dok u zemljama poput Pakistana (96%) i Armenije (96%) gotovo svi ispitanici izražavaju voljnost za obranu svoje zemlje.
U zemljama zapadne Europe, poput Italije (22%) i Njemačke (22%), spremnost na borbu je među najnižima. S druge strane, u istočnoj Europi i zemljama izvan EU, ta brojka ostaje viša, primjerice u Ukrajini 62% građana izjavilo je da bi se borili za svoju domovinu, dok se u Rusiji spremnost smanjila na 32%.
Ovaj pad spremnosti na borbu može biti povezan s recentnim ratnim sukobima, poput onoga između Rusije i Ukrajine, što je dodatno promijenilo percepcije o važnosti i nužnosti rata u mnogim regijama svijeta(
Gallup istraživanje iz 2019 dokazuje kako je drastično pao interes ljudi da poklone svoj život domovini
Prema istraživanju Gallupa, provedenom u 64 zemlje diljem svijeta 2019. 61% ispitanika izjavilo je da bi bili spremni boriti se i riskirati život za svoju zemlju, dok je 27% izjavilo suprotno. Rezultati su pokazali zanimljive regionalne razlike, s najratobornijim stanovnicima Bliskog istoka i Sjeverne Afrike (83%), dok je u zapadnoj Europi spremnost na borbu najniža (25%).
Očekivano, muškarci su u većem postotku izrazili spremnost za borbu (67%), no i većina žena, njih 52%, također bi ratovala za svoju zemlju. Istraživanje je uključilo preko 62 tisuće ispitanika, a proveli su ga Gallup i Worldwide Independent Network između rujna i prosinca 2014. godine.
Europski pacifizam: Japan i Njemačka na dnu ljestvice
Najmanje voljni boriti se su Japanci, od kojih je samo 11% spremno na rat. To je razumljivo s obzirom na povijesne okolnosti – Japan je poražen u Drugom svjetskom ratu i pretrpio jedina dva atomska napada u povijesti. Iza Japanaca slijede Nizozemci (15%) te Nijemci (18%), dok su Talijani i Austrijanci na sličnim niskim postotcima (oko 20%).
Nasuprot njima, Marokanci i Fidžijci prednjače s čak 94% ljudi voljnih ratovati, a visoku spremnost pokazuju i Pakistanci, Vijetnamci, te stanovnici Papue Nove Gvineje.
Balkan i bivša Jugoslavija: Srbi ispod 50%
Na Balkanu, Kosovo prednjači sa 58% ispitanika spremnih na borbu, dok su u Bosni i Hercegovini taj broj 55%. Srbi, s druge strane, pokazuju manju spremnost, s postotkom od 46%, a u Makedoniji je spremnost još niža (38%).
Religije i spremnost na rat
Spremnost na borbu također varira po religijskim skupinama. Najviše ratoborni su muslimani (78%) i hinduisti (77%), dok među ateistima i agnosticima taj broj iznosi 57%. Među kršćanima, pravoslavci prednjače (53%), slijede katolici (52%), dok protestanti pokazuju manju spremnost (48%).
Istraživanje nudi uvid u globalne stavove prema domoljublju, ratu i žrtvovanju, ukazujući na značajne razlike među nacijama i vjerovanjima.
BISTE li se, ako dođe do rata, borili i riskirali poginuti za svoju zemlju? Ovo je pitanje postavljeno u istraživanju koje je provela agencija za istraživanje javnog mnijenja Gallup zajedno s tvrtkom za istraživanje tržišta Worldwide Independent Network u 64 zemlje diljem svijeta.
U globalnom prosjeku, 61% ispitanika odgovorilo je da bi bilo spremno boriti se za svoju zemlju, dok je 27% odgovorilo da ne bi bilo spremno boriti se.
Očekivano, puno viši postotak muškaraca nego žena globalno je odgovorio da je voljan boriti se (67%), no zanimljivo je da je i većina žena odgovorila potvrdno (52%).
Na Bliskom istoku najratoborniji, u zapadnoj Europi najmiroljubiviji
Međutim, utvrđene su znatne razlike među zemljama, odnosno među globalnim regijama. Najviši postotak onih koji su spremni boriti se za svoju zemlju je na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi (tzv. regija MENA) – njih čak 83% – dok je najniži postotak u zapadnoj Europi – njih 25%.
U velikom istraživanju ispitano je 62.398 osoba diljem svijeta, s uzorkom od oko 1000 osoba za svaku zemlju. Anketiranje je provedeno između rujna i prosinca 2014.
“Stotinu godina nakon početka Prvog svjetskog rata utvrdili smo da je 61% građana svijeta voljno boriti se za svoju zemlju. Međutim, istinita priča je u regionalnoj usporedbi, a u vrijeme takvog previranja na Bliskom istoku primjetno je da je voljnost za borbu najviša u MENA regiji”, komentirao je Jean-Marc Leger, predsjednik Međunarodnog udruženja WIN/Gallup, rezultate istraživanja.
Istraživanje je otkrilo i zanimljive razlike između zemalja koje su relativno nedavno bile u ratu.
Japanci, Nijemci, Talijani i Austrijanci ne bi više ratovali
Japanci su tako najmanje skloni boriti se za svoju zemlju među svim ispitanicima – njih samo 11%. Japan je, podsjetimo, poražen u Drugom svjetskom ratu, a na teritorij Japana izvršena su i dosad jedina dva napada atomskom bombom. Postotak Japanaca spremnih za rat više je nego dvostruko manji od Britanaca (27%) i Francuza (29%).
Nakon Japana slijede Nizozemci (15%). Treći su Nijemci, koji su također poraženi u Drugom svjetskom ratu. Slijedi Belgija (19%), a zatim Italija (20%) i Austrija (21%), koje su također bile na strani gubitničke nacističko-fašističke osovine u Drugom svjetskom ratu. Španjolska je također pri dnu, s 21%.
Najspremniji boriti se za svoju zemlju su Marokanci i Fidžijci – njih po 94%. Slijede Pakistanci (89%), Vijetnamci (89%), Bangladešani (86%), Azerbajdžanci (85%) i stanovnici Papue Nove Gvineje (84%).
Manje od pola Srba bi išlo u rat
Među europskim zemljama prednjači Finska – s postotkom od 74% ljudi voljnih ratovati – zemlja koja je također zadnji put ratovala na početku Drugog svjetskog rata, kada je Sovjetski Savez izvršio invaziju na tu zemlju.
Nakon Finske slijedi Turska (73%) a nakon nje Ukrajina (61%), koja je od 2014. do danas u sukobu s ruskim separatistima koje podržava Rusija. Sama Rusija je sljedeća (59%).
Hrvatska nije bila među zemljama u kojima je provedeno istraživanje, ali neke druge zemlje bivše Jugoslavije jesu. Među njima je najviše volje za odlazak u rat na Kosovu (58%), a zatim u Bosni i Hercegovini (55%), pa u Srbiji (46%) i Makedoniji (38%).
Znatna varijacija postoji i među religijama. Muslimani su najspremniji ratovati – njih 78%. Slijede hinduisti (77%), zatim budisti (66%), a nakon njih, zanimljivo, ateisti i agnostici (57%). Među kršćanima su najratoborniji pravoslavci (53%), ali katolici su odmah iza njih (52%), dok su protestanti voljni ratovati u manjini (48%). Oko pola Židova spremno je ratovati, njih 51%.