Arsen Dedić, neponovljivi je talent hrvatske i postjugoslavenske glazbene scene. Kantautor neobične, ubojito emocionalne duše, pjesnik sjete i ironije a opet blag kako samo on to može biti. Plodan kao malo koji umjetnik današnjice, obilježio je naše živote, živote naših roditelja i ušao u srca onih koji tek stasaju. Tko god ima iti malo glazbenog sluha volio ga je. Arsen je bio više od glazbe. Šteta ga je nazvati samo glazbenikom. Onima koji su ga slušali bio je puno više od toga i puno više od bilo kojeg drugog umjetnika. Svima njima, koji su ga voljeli, braći i sestrama u Arsenu, izražavamo iskrenu sućut.
Arsen je rođen u Šibeniku 1938., te je jedan od najcjenjenijih hrvatskih skladatelja, književnika, prevoditelja, pjesnika i kantautora. Autor je i izvođač mnogih šansona te pobjednik mnogih glazbenih festivala, te je jedan od utemeljitelja šansone u Hrvatskoj.
Uglazbio je stihove Krleže, Cesarića i Goloba. Njegove su pjesme prevodili i obrađivali mnogi izvođači, a sam je pisao za mnoge poznate hrvatske estradne umjetnike, za suprugu Gabi Novak, klape te Ibricu Jusića. Veliki dio njegova opusa čini primijenjena glazba za televiziju, film i kazalište.
Bio je član Hrvatskoga društva skladatelja i Hrvatskoga društva pisaca.
Istaknuti hrvatski skladatelj, književnik, prevoditelj, pjesnik i kantautor Arsen Dedić rođen je u Šibeniku gdje je završio srednju glazbenu školu i gimnaziju. U Zagrebu je počeo studirati pravo, no 1959. godine upisao je Muzičku akademiju na kojoj je pet godina kasnije diplomirao flautu.
Više od pola stoljeća dugu karijeru skladatelja, književnika, pjesnika i kantautora, koja je po opsegu, raznolikosti i kontinuitetu zauzela posebno mjesto u novijoj hrvatskoj kulturi, počeo je kao mladić u dvadesetima objavom prvih pjesama u Poletu, Prisutnostima, Vidiku.
Skladbe “Moderato cantabile” i “Kuća pored mora” iz 1964. označile su početak njegova bogatog glazbenog opusa i smjer kantautorskog izričaja. Skladajući šansone na domaćoj sceni postaje zaštitnim znakom tog glazbenog žanra, koji spaja njegova dva ključna umjetnička izraza – glazbu i poeziju.
S albuma “Čovjek kao ja” i “Arsen 2” pamte se neke od njegovih antologijskih pjesama, “Moj brat”, “Sandra”, “Sve što znaš o meni”, “Balada o prolaznosti”. Često uglazbljuje Goloba, Šoljana, Ujevića, Kovačića, Krležu, Krkleca, Baloga.
Do početka osamdesetih, afirmirao se i na međunarodnoj sceni, o čemu svjedoče najprestižnije europske nagrade “Prix Jacques Brel” i “Premio Tenco”. Surađivao je s poznatim pjesnicima – pjevačima Sergiom Endrigom, Ginom Paolijem i Bulatom Okuđavom.
Prepoznatljiv i autentičan izričaj ostvaruje izmjenjujući balade koje odišu mediteranska osjećajnost i ironičnu, kabaretsku šansonu, a njegova poetika ravnopravno korespondira s tradicijom moderne francuske i talijanske šansone i klasičnog rock pjesništva Boba Dylana i Leonarda Cohena.
U nizu albuma, ukupno njih više od četrdeset, ističu se, “Homo volans”, “Vraćam se”, “Provincija”, “Kino Sloboda”, “Tihi obrt”, Ministarstvo, te izdanja izabranih pjesama “Arsenal”, “Najbolje od Arsena” i “Herbar”.
Na području scenske, filmske i TV glazbe ostavio je niz prepoznatljivih melodija, napisao partiture za oko 200 kazališnih predstava (Predstava Hamleta u selu Mrduša donja, Majstor i Margarita, Dnevnik malog Perice, Krležijada, Lady Šram, Na rubu pameti, Mala sirena.
Skladao je za stotinjak igranih, dokumentarnih i animiranih filmova te televizijskih serija, za “Vlak u snijegu”, “Glembajeve”, “Živu istinu”, “Tajna starog tavana”, “Vlakom prema jugu”, “Stela”, “Prosjaci i sinovi”, “U registraturi”, “Zlatna nit”, “Punom parom” i druge.
Dedićev književni opus broji 20 zbirki pjesama, počevši od “Broda u boci”, njegove prve zbirke koja je doživjela više reizdanja i šezdesetak tisuća prodanih primjeraka. Književni kritičari slažu se kako je riječ o autentičnom izrazu, kojega karakterizira nostalgija, izravnost, humor i fina ironija. Objavio je i zbirke “Zamišljeno pristanište” (s Matijom Skurjenijem), “Narodne pjesme”, ” Zagreb i ja se volimo tajno”, “Hotel Balkan”, “Pjesnikov bratić”, “Pjesnik opće prakse”.
Osvojio je niz nagrada
Pisao je skladbe za mnoge pjevače, među ostalima i za svoju suprugu Gabi Novak, a djeluje i kao aranžer, dirigent te producent. Piše i sklada za dalmatinske klape, među ostalim, “Zaludu me svitovala mati”, “Ni u moru mire”, “Ko ovo more platit”, “Vratija se Šime”, “Maškare”, te sakralnu glazbu i za djecu.
Arsen Dedić preminuo je u ponedjeljak poslijepodne, 17. kolovoza, u Kliničkom bolničkom centru (KBC) Zagreb gdje je bio hospitaliziran dva tjedna zbog sepse nakon operacije kuka. (Hina/S.K.)