Pjesmu i ples povodom zadnjeg dana nastave za više od 450 tisuća učenika, u utorak su zasjenili prizori školaraca toliko alkoholiziranih da su po njih dolazila vozila Hitne pomoći.
I pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić poručuje kako se radi o krajnje zabrinjavajućoj situaciji. ‘Ono što najviše zabrinjava je da se svake godine radi o sve mlađoj djeci. Ono što su bile uobičajene slike uz proslave završetka srednjoškolskog obrazovanja pa time i mladih starijih od 18 godina, sada je obrazac ponašanja osmaša, ne starijih od 14 godina‘, rekla nam je.
A 14 godina imao je najmlađi školarac kojeg je u utorak odvela Hitna pomoć. Njih još nekoliko odvedeno je sa zagrebačkog Jaruna gdje je u utorak pune ruke posla imala spasilačka služba.
Intervenirali su ukupno 42 puta, u 90 posto slučajeva zbog pijanstva. Kako nam je objasnila voditeljica spasilačke službe PJ Jarun Ana Kunštek, one kod kojih su uočili da su u vidno alkoholiziranom stanju odvodili su u šator gdje je liječnik procjenjivao treba li zvati i Hitnu pomoć. A Hitna je dolazila četiri puta te je u periodu između 15 i 19 sati petero djece prebačeno u Klaićevu bolnicu.
‘Dok zadnje dijete nismo ‘riješili’ ostali smo na Jarunu’, rekla nam je Kunštek i pohvalila koordinaciju svih službi. Zbog toga su, srećom, izbjegnuti neželjeni slučajevi poput utapanja. No, ozljeda je bilo jer na Jarunu je izbilo i nekoliko tučnjava koje su rezultirale uglavnom posjekotinama na glavi i razrezanim usnicama.
Ipak, najveći problem bio je alkohol, a zašto mu se djeca okreću u sve mlađoj dobi provjerili smo u Poliklinici za zaštitu djece grada Zagreba.
‘Mislim da se spušta općenito dobna granica izloženosti svemu, internetu, drugi, alkoholu… čak i djeca brže rastu, sve skupa ide brže jer su bolje hranjeni što nažalost nerijetko ne prati brži emocionalni razvoj. To što primjerice brže dobiju menstruaciju, brže dođu u kontakt s erotiziranim sadržajima to ne znači da su emocionalno bitno zreliji od djece rođene prije 50 godina. To je nekakva opasnost brzine rasta i u okviru toga brže dođu do alkohola’, objasnila nam je dr.med., spec. psihijatar Marija Bačan. Naglašava da se zadnji dan nastave oduvijek slavi, no načini se mijenjaju.
‘U moje doba spaljivale su se knjige, toga se sjećam. Djeca imaju potrebu nakon škole nekako se rasteretiti od svega i u skladu s tim idu nekakva pomalo razularena ponašanja, bilo da je to alkohol, bilo da je to droga, deranje knjiga, naravno to je sad povećano s jedne strane i dosta snažnim pritiskom od strane škole pa je to olakšanje, a s druge strane lakše se dolazi do bilo čega. Bitno je i da djeca, često adolescenti, rade poteškoće u toj dobi jer žele pažnju u grupi. Moraju se pokazati, da su bolji važniji, rijetko rade sami. To vrlo često budu prva pijanstva ‘idemo se pustiti tko će više, tko će biti važniji’ pa ne mogu izdržati i onda se zove hitna jer nisu baždareni na alkohol’, kaže doktorica Bačan.
‘Nemoć nikako nije dobra’
A prema riječima pravobraniteljice, nedavne slike s Jaruna ukazuju na potrebu još većeg senzibiliranja javnosti o štetnosti alkohola čije se konzumiranje, kaže, još uvijek smatra društveno prihvatljivim i poželjnim.
‘Nemoć i nereagiranje u situacijama kada dijete pije na javnom mjestu je nešto što nikako nije dobro. Pozivanje roditelja i oduzimanje alkohola nešto je što se uvijek može i mora učiniti i što pokazuje društvenu odgovornost i brigu’, objasnila je, a točno to se dogodilo i u utorak na Jarunu kada supozvani roditelji sve djece koja su bila razlog intervencije.
Milas Klarić naglašava kako je u situacijama ugroze djece bitno i potrebno povezivanja i suradnja suradnja između zdravstvene ustanove, centra za socijalnu skrb i policije kako bi se pomoglo djeci, ali i prevenirala ponavljanja te poduzele mjere obiteljsko pravne zaštite.
‘Sami roditelji nerijetko dopuštaju, ili čak potiču konzumiranje alkohola kod djece unatoč zakonskoj odredbi jer ga i sami rado konzumiraju’, objašnjava i dodaje kako su djeca alkoholu svakodnevno izložena i zbog učestalog i agresivnog oglašavanja piva.
‘Konzumacija alkoholnog pića se prikazuje privlačnom i poželjnom’, kaže i napominje još jedan problem.
‘Unatoč zakonskoj zabrani prodaje i usluživanja alkohola maloljetnim osobama i propisanim visokim kaznama trgovci i ugostitelji krše tu zabranu’, rekla je.
Kako spriječiti ovakve pojave?
Postavlje se pitanje kako pojave poput one zabilježene u utorak spriječiti. Pravobraniteljica naglašava nužno djelovanje ne samo pomoću represije, nego i edukacije.
‘Dostupnost alkohola i drugih sredstava ovisnosti potrebno je ograničiti dosljednom primjenom propisa o zabrani prodaje, usluživanja i omogućavanja konzumiranja alkohola djeci. Potrebno je da MUP i inspekcijske službe redovito provode nadzor nad provedbom ovih zabrana, osobito u vrijeme vikenda, praznika i slično’, kaže i dodaje kako se zbog toga svake godine upućuje preporuke Državnom inspektoratu i Ministarstvu unutarnjih poslova o potrebi sustavnog nadziranja provedbe propisa.
Nužno je, kaže, i jačati preventivne aktivnosti s djecom te ih osnažiti da se mogu oduprijeti grupnom pritisku.
‘Nužan je i dodatni rad s roditeljima jer su oni uzor djeci, nažalost, i po konzumiranju alkohola, a nerijetko im je potrebna i podrška u odgoju i usmjeravanju tinejdžera sklonih različitim rizičnim ponašanjima’, zaključila je.
Doktorica Bačan naglašava da se utjecati može i na način da se djeci ponude drugi sadržaji.
‘Vrlo često uživanje pokazuju djeca koja sate provode na Internetu. Doba je takvo da su više otuđeni i osamljeni, a onda kad se nađu s vršnjacima rade takve stvari, a to rade da bi se s jedne strane opustili, a s druge strane dokazali u grupi’, objasnila je.