Ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju je velika šansa za Bosnu i Hercegovinu, a povratak i ostanak Hrvata je vitalni interes i Hrvatske i BiH, na kojem u partnerskom odnosu moraju raditi obje zemlje, ocijenila je danas u Banjoj Luci izaslanica predsjednika Hrvatske Ive Josipovića Romana Vlahutin.
Vlahutin, koja je posebna Josipovićeva izaslanica za jugoistočnu Europu, sudjeluju u Banjoj Luci u radu okruglog stola o temi „Održivi povratak bosanskih Hrvata – stanje i perspektive”, naglasila je da nije dovoljno samo praviti kuće, već treba obnoviti i život. „Pomoć Republike Hrvatske za povratak i ostanak Hrvata u BiH je stalna i sustavna i bit će i u buduće, ali je pored toga neophodno više se angaživati u pogledu raspoloživih fondova institucija“, kazala je Vlahutin i naglasila da hrvatski narod mora biti adekvatno zastupljen u raspodjeli pomoći u svrhu povratka u cijeloj BiH.
Od BiH i njenih institucije, kazala je, Hrvatska želi iskrenog partnera u ostvarivanju uvjeta o realizacije održivog povratka Hrvata u BiH, kao zajedničkog cilja. I Darija Krstičević, voditeljica Ureda hrvatske vlade za Hrvateizvan te zemlje istakla je, sudjelujući u radu ovog skupa u Banjoj Luci, da će u narednom periodu njihove aktivnosti biti usmjerene na strateške projekte koji osiguravaju održivi povratak i ostanak Hrvata u BiH. „Umjesto dosadašnjeg načina ostvarivanja manjih iznosa, velikom broju korisnika, financirat će se manji broj pažljivo odobranih projekata od strategijske važnosti za opstanak i povratak Hrvata u BiH“, kazala je ona.
Krstičević je naglasila da su posebno važni mladi koji se moraju potaknuti za povratak u BiH, kroz projekte koji promoviraju razvoj, zapošljavanje, izgradnju bolnica, sveučilišta… „Veoma važno bit će podizanje standarda u pogledu nadzora i kontrole nad odobrenim i utrošenim sredstvima pomoći“, kazala je voditeljica Ureda hrvatske vlade za Hrvate izvan te zemlje. Ističući također da ulazak Hrvatske u EU daje i velike šansu za BiH i Hrvate u njoj, ona je dodala da Hrvatska želi odnose s Hrvatima u BiH graditi na načelima uzajamnog poštovanja, povjerenja i na partnerskoj osnovi. Stoga će, kaže, i zaključci s ovog skupa u BiH biti od velikog značaja u BiH.
Zamjenik predsjednika Udruge bosanskih Hrvata „Prsten“ Vjekoslav Jeleč rekao je uime organizatora ovog skupa u Banjoj Luci da sve institucije BiH, te udruge moraju se angažirati na adekvatnom rješavanju pitanja Hrvata u BiH budući da je ono, kako kaže, na korist svih u BiH. To je i razlog da se kroz današnju raspravu aktuelizira pitanje povratka i ostanka Hrvata u BiH, posebno što je sada izraženiji i ekonomski problem, ali, kaže, ne treba zanemariti i onaj politički, koji usložnjava situaciju. Jeleč je iznio procjene da je s 790.000 koliko je bilo 1991.godine broj Hrvata u BiH sada oko 450.000.„Sama ta brojka govori o kakvom delikatnom problemu je riječ“, dodao je on.
I banjalučki biskup Franjo Komarica ponovio je da hrvatski narod, kao konstitutivan, nestaje u RS i BiH, jer se od njihovog prijeratnog broja u RS vratilo svega pet posto, a u cijeloj BiH nedostaje 40 posto prijeratnih Hrvata. „Više je nego očito da ovdje nema Hrvata i Katoličkoj crkvi to ne može biti svejedno. I bivši i sadašnji papa na to su ukazivali“, podsjetio je biskup Komarica i dodao da se politika do sada nije dovoljno anagažirala na provedbi Daytonskog sporazuma i njegovog Aneksa 7, koji ni iz daleka nije proveden kako je trebalo i kako bi BiH funkcionirala kao normalna zemlja.
On kaže da BiH ne mogu voditi ljudi koji nisu u stanju od nje stvoriti normalnu zemlju te apelira na međunarodne predstavnike da budu „pravi učitelji“ domaćim političarima na tom pitanju.
Sudionicima obratili su se Valentin Inzko, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, ministar za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine Damir Ljubić, a u ime Adila Osmanovića, ministra za izbjegle i raseljene osobe Federacije BiH, skupu se obratio Sulejman Alijagić, koji je govorio o povratku u Bosansku Posavinu.
Alijagić je naglasio da dosdašnji rezultati povratka u tu regiju nisu zadovoljavajući, ali i napomenuo da ima zahtjeva za povratak, kao i obnovu imovine. I ministar za izbjeglice i raseljene osobe RS-a Davor Ćordašrekao je da postoji interes ljudi za povratak te da se u naredne dvije godine očekuju i konkretni projekti pomaći imajući u vidu i sredstva koja su prikupljena na nedavnoj donatorskoj konferenciji u Sarajevu.
Ova skup su organizirale Udruga bosanskih Hrvata „Prsten“ u suorganizaciji Caritasa Bosne i Hercegovine, Europske akademije Banjolučke biskupije, Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“, Paneuropske unije Bosne i Hercegovine i Hrvatske paneuropske unije. Po njenom okončanju očekuje se i usvajanje konkretnih zaključaka. (Dnevnik.ba/F)
wpDiscuz