Iako Hrvati iz Republike Srpske, a posebno Posavine imaju veliku želju za povratkom na svoja prijeratna ognjišta, lokalne vlasti, ali i međunarodna zajednica još uvijek nisu učinili dovoljno da im taj povratak učine održivim, moglo se, između ostalog, čuti jučer ina okruglom stolu “Održivi povratak bosanskih Hrvata – stanje i perspektive” koji se održao u Banja Luci.
Skup su organizirali Udruga bosanskih Hrvata “Prsten” u suorganizaciji Caritasa Bosne i Hercegovine, Europske akademije Banjolučke biskupije, Hrvatskog kulturnog društva “Napredak”, Paneuropske unije Bosne i Hercegovine i Hrvatske paneuropske unije.
Zaključci koji su jučer usvojeni odnose se na jačanje suradnje, planiranje konkretnih mjera u unaprjeđenju povratka i pokretanje koordiniranih akcija institucija i udruženja koja se bave pitanjima povratka u BiH i Hrvatskoj, a u svemu je bitno da projekt održivog povratka konačno dobije i jasan blagoslov institucija BiH, ali i međunarodne zajednice.
Da Hrvati nisu zaboravili Posavinu, ali i ostatak RS-a u kojem su bili većina, svjedoči i podatak da se od 7240 zahtjeva za obnovu imovine u BiH, koliko je registrirano ove godine, najveći broj odnosi na imovinu hrvatskih građana na području Posavine.
Loš odnos
Uzroke katastrofalnog stanja po pitanju povratka Hrvata na područje RS-a i Posavine treba prvenstveno tražiti, smatra Ivo Tomašević, tajnik Biskupske konferencije BiH, u nepravednom unutarnjem uređenju BiH koje onda generira mnoge druge procese.
–Tu je nepravedna entitetska podjela kojom je uvelike legalizirano ono što se silom i nasiljem postiglo tijekom rata. Vidimo da se to posebno odnosi na entitet Republika Srpska gdje je tijekom rata ostalo jedva 3 posto, uglavnom starijih Hrvata-katolika. U međuvremenu se vratilo tek oko 3 posto, također uglavnom starijih osoba. Od predratnog broja Hrvata danas ih tamo živi oko 6 posto, upozorio je Tomašević.
Da stvar bude gora, vlasti u RS-u su godinama ne pomagale, već priječile povratak, odnosno u miru su nastavile ostvarivati ciljeve drugim sredstvima, pa iako se posljednjih godina vidi određeni pozitivni pomak, to je nedovoljno. Tomašević je mišljenja kako je pomoć vlasti u RS-u, poput potpore Caritasu i izgradnje crkve sv. Ante Padovanskog u Banjoj Luci još uvijek nedostatna ukoliko se želi potaknuti veći povratak Hrvata-katolika. (Dnevnik.ba/DL)