Običaji i kultura u naših susjeda često su se mijenjali, pa je tako danas nezamislivo ono što je nekad bilo uobičajeno. Najbolja potvrda toga je običaj koji je važio u srednjem vijeku u pojedinim dijelovima Srbije i Crne Gore – da se gostu, pored uobičajenog gostoprimstva, ponudi i žena domaćina, koja bi ga “opsluživala” sve vrijeme njegove posjete u kući!
– Po pravu gostoprimstva, koje je vrijedilo kod nekih naroda, domaćin je, pored ostale časti, ustupao gostu-namerniku i svoju ženu za vrijeme boravka u njegovoj kući. Taj običaj postojao je i kod našeg naroda, o čemu svjedoči gornji propis, kao i drugi tragovi koji su očuvani u Kučima, Vasojevićima, Studenički srezu, odnosno Čačanskom okrugu, Podravini i još nekim dijelovima Balkana – piše u knjizi “Vasojevićki zakoni”, koju je napisao dr. Ilija M.Jelić, a koja je objavljena 1929. godine pod pokroviteljstvom tadašnje Srpski kraljevske akademije.
U njoj se još navodi da se ovaj običaj održao dugo i da je na njegovo nestajanje utjecala Srpske pravoslavna crkva, koja je svojim učenjem vremenom iz srpskog kućanstava iskorenjivala ovaj običaj.
– Nešto pod utjecajem kršćanske religije , nešto pod utjecajem promjena u pojmovima i shvaćanju o moralu, obiteljskom životu i društvenom odgoju, ovaj se običaj počeo postupno izbacivati iz uporabe, dokle najzad nije postao infaman, odnosno koji je škodio časti domaćina, a nakon toga je i zabranjen – piše u ovoj knjizi.
Inače, davanje žene gostu nije gest koji je bio zabilježen samo u spomenutim krajevima, već se spominje iu drugim kulturama, a zadire duboko u povijest, čak do Babilona. Tako je u dalekoj povijesti pod običajem “davanja žene” cilj bio gosta, koji je možda božanski, žena seksualno iskoristi, jer se vjerovalo da bi djeca koja bi bila plod te veze bila prirodno ljepša i moćnija od druge djece i značila bi sreću za cijelu kuću.
Danas je, naravno, sve drugačije, pa bi tako ovakav zahtjev gosta vjerojatno izazvao ozbiljan incident, čiji bi epilog bio objavljen uc rnoj hronici , a jedino što bi bilo neizvjesno jeste broj žrtava i pričinjena šteta nakon svega.
“Bračna” statistika pokazuje da je u razdoblju od 2002. do prošle godine u Srbiji broj sklopljenih brakova u blagom opadanju. Sklopljeno je pet brakova na 1.000 stanovnika, što je manje u odnosu na broj brakova od prije deset godine, kada je sklopljeno šest na isti broj stanovnika. Broj razvedenih brakova u Srbiji je nepromijenjen u odnosu na 2002. godinu i iznosi jedan razvod na 1.000 stanovnika.
(Telegraf.rs.)