Published On: Sub, svi 29th, 2021

Ustrojavanje Kriznih stožera 1991. u Bosni i Hercegovini

Ključni trenutak koji je donio psihološku i operativnu prevagu za događanja koja su uslijedila godinu dana kasnije je zaustavljanje tenkova u Pologu početkom svibnja 1991.

Novo-uspostavljena vlast HDZ-a BiH u Mostaru i Širokom Brijegu nastojala je što bolje iskoristiti vrijeme za obrambene pripreme i za ustrojavanje dragovoljačkih postrojbi i pričuvnog sastava policije.

Piše: Hrvoje Mandić l Bild.ba

Na trećoj sjednici Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH), 29. svibnja 1991., donesen je prijedlog ustroja stranačkih regionalnih zajednica općina radi lakšeg koordiniranja na terenu što je zapravo bio početak priprema za obranu.

Formiranje Kriznih stožera, kasnije HVO-a, bila je reakcija hrvatskog naroda na agresiju Jugoslavenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih postrojbi u prvoj fazi rata.

Nakon svibnja 1991., na teritoriju Bosne i Hercegovine, uspostavljeni su Krizni stožeri prema konceptu općenarodne obrane. Na 24. sjednici Središnjeg odbora HDZ-a BiH 6. kolovoza 1991. zaključeno je da se stanovništvo pripremi u skladu s načelima općenarodne obrane.

Utemeljenje Kriznih stožera u Hercegovini

Krizni stožer u Jablanici utemeljen je 27. siječnja 1991., a već u veljači iste godine utemeljena je bojna kao oružani dio tog stožera.

Nadalje, u Konjicu je utemeljen Krizni stožer i do kraja 1991. raspolagao je s dvije bojne, dok je Krizni stožer u Grudama utemeljen 23. veljače 1991. te je kasnije transformiran u vojni i politički stožer u listopadu 1991. godine.

Slijedom toga Krizni stožer u Ljubuškom utemeljen je u ožujku iste godine, a u Čitluku 7. svibnja. Uz to, antiteroristička postrojba čitlučkog stožera utemeljena je u rujnu iste godine te su čitlučke postrojbe organizirale obranu duž desne obale Neretve.

U svibnju je također utemeljen Krizni stožer u Mostaru koji se sastojao od 14 jedinica u svim dijelovima mostarske općine. Krizni stožeri u Čapljini, Stocu i Neumu utemeljeni su 15. srpnja, a prve dragovoljačke satnije po mjesnim zajednicama u rujnu iste godine.

Odlukom Općinskog stožera u Neumu su organizirane prve oružane formacije. U Širokom Brijegu prve vojne postrojbe su formirane u srpnju, a Odlukom Skupštine općine 9. rujna 1991. utemeljen je Krizni stožer Širokog Brijega.

Zatim, Krizni stožer u Tomislavgradu utemeljen je 1. lipnja od bivšeg Općinskog štaba TO-a, a istog mjeseca je utemeljen Krizni stožer u Livnu.

U Posušju su utemeljene prve postrojbe još u svibnju, a 14. listopada iste godine održan je prvi sastanak Kriznog stožera. U listopadu je utemeljen i Krizni stožer j u Kupresu, a u studenom je osnovana Kupreška bojna. Kada je u pitanju područje Prozor-Rame, Krizni stožer osnovan je tek krajem godine.

Utemeljenje Kriznih stožera u Bosni

Kada je riječ o hrvatskim općinama na teritoriju Bosne krizni stožeri utemeljeni su sjedećim redom: u srpnju 1991. utemeljen je Krizni stožer u Bugojnu a mjesec dana kasnije utemeljeno je Zapovjedništvo grada Bugojna.

U općini Uskoplje (Gornji Vakuf) Krizni stožer utemeljen je 2. rujna, a idućeg mjeseca su organizirane vojne postrojbe. Općine Maglaj, Zavidovići i Žepče utemeljili su općinske stožere krajem 1991., a 8. travnja općinski stožeri Žepča, Zavidovića, Maglaja, Novog Šehera i Teslića-Komušine stavili pod jedinstveno zapovjedništvo 111. „xp“ brigade HVO-a. Općinski odbori HDZ-a Doboja, Teslića i Tešnja donijeli su odluke 15. travnja 1992. o uspostavljanu jedinstvenog stožera.

Hrvatska zajednica Bosanska Posavina je utemeljena u Bosanskom Brodu 12. studenog 1991. sa svrhom ujedinjavanja političkih aktivnosti na obrani suvereniteta hrvatskih prostora u BiH. Obrana Bosanskog Broda je povjerena od strane čelništva Općine Kriznom stožeru 16. siječnja 1992.

U Bosanskom Šamcu još 1991. formirane su prve postrojbe za obranu teritorija, a hrvatske dragovoljačke postrojbe formirane u Gradačcu, Modriči, Derventi, Odžaku, Orašju i Brčkom te na području Soli u općinama Banovići, Lopare, Lukavac, Tuzla i Živinice. U Bihaću su hrvatske dragovoljačke postrojbe osnovane 1991., a iduće godine utemeljen je Stožer HVO-a Bihać.

Skupština općine Jajce je 7. travnja 1992. proglasila izvanredno stanje, a naoružano hrvatsko stanovništvo u istom mjesecu preuzelo je nadzor u Jajcu nakon pada Donjeg Vakufa pod JNA. Krizni stožer u općini Novi Travnik utemeljen je 19. travnja 1992., a krajem 1991. formirane su dragovoljačke postrojbe s oskudnim naoružanjem.

U Vitezu je izvanredno stanje proglašeno 6. travnja 1992. Nadalje, u Zenici se formiraju dragovoljačke postrojbe krajem 1991. godine. U Busovači je utemeljen Regionalni stožer za Srednju Bosnu, sa zadatkom koordiniranja djelovanja između općinskih stožera.

U Žepču i Usori ustrojene su 110. i 111. „xp“ brigada prema organizacijskom modelu Bosanske Posavine kojemu su pripadale do sredine svibnja 1992. godine.

Hrvatske dragovoljačke postrojbe bile su organizirane u Sarajevu, Fojnici, Olovu, Bosanskom Grahovu, Kladnju, Srebrenici, Kiseljaku i Kreševu u proljeće 1992. godine. U Varešu je utemeljen Općinski stožer u travnju 1992. sastavljen od hrvatskih i muslimanskih časnika.

Utemeljenje Hrvatskog vijeća obrane

Oružane postrojbe hrvatskog naroda formirale su se po selima, prigradskim naseljima, kvartovima u gradovima da bi kasnije bile organizirane u bojne na razini općina.

Postrojbe utemeljene po selima i gradovima, nisu bile integrirane u jedinstveno zapovjedništvo sve do Odluke Hrvatske zajednice Herceg Bosne (HZ-HB) o formiranju HVO-a 8. travnja 1992. godine. HVO je formiran odlukom od svega dva članka, kojima se uspostavlja prostorna vojna formacija, inspirirana ili modelirana na bazi postojećeg, premda nefunkcionalnog, koncepta općenarodne obrane.

Odluka je donesena zbog postojeće nekonzistentnosti u obrani zemlje. Osnivanje HVO-a temeljeno je na konceptu TO-a, jer u slučaju da je onemogućena komunikacija sa središnjom vladom, općine su morale raspolagati s dijelom naoružanja kako bi se stanovništvo, politički i vojno, organiziralo u skladu s planovima obrane.

Predsjednik HZ-HB Mate Boban Odlukom od 10. travnja 1992. Krizne stožere preimenovao je u općinske stožere HVO-a. Tim stožerima je zapovijedao Glavni stožer.

HVO je formiran kao instrument za obranu i oslobađanje Bosne i Hercegovine upravo nakon postizanja njezine neovisnosti i međunarodnog priznanja.

Slijedom toga HVO je formiran jer nisu postojale druge organizirane snage koje bi branile Bosnu i Hercegovinu, a HZ-HB bila je jedina organizacija u stanju zaštiti Hrvate u Bosni i Hercegovini.

guest
nije obvezno
0 Komentari
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare
WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x