Unutanja organizacija ili teritorijalna reorganizacije cijele države?

Udruženje Pravni institut u Bosni i Hercegovini predlaže ustavnu reformu, odnosno novi ustav Federacije BiH. Na prvu javnu raspravu o tom prijedlogu, za koji je naglasilo da je i dalje otvoreno za sugestije, Udruženje je okupilo danas u Sarajevu predstavnike vlasti i političkog života, pravosuđa, političkih stranaka, akademske i međunarodne zajednice.
Stranke nisu mnogo komentirale, više je bilo diskusija iz pravosuđa i pojedinih javnih institucija.
“Da li se unutarnja organizacija jednog dijela države može vršiti bez teritorijalne reorganizacije cijele BiH“, problematizirao je uime Stranke demokratske akcije Šefik Džaferović. Po njegovom mišljenju, to je ključno pitanje.
U vezi s predloženim okrupnjivanjem županija, a time i smanjenjem njihovog broja, problematizirao je pitanje nacionalne mješovitosti određenih sredina i zaključio da bi možda najbolje rješenje bilo – Federacija bez županija, s odgovarajućom redistribucijom nadležnosti i novca za funkcioniranje.
Džaferović inače odaje priznanje predlagačima izložene reforme, radnoj grupi pravnika multietničnog sastava, jer smatra da je pokazala hrabrost iznošenjem u javnosti njenog mišljenja o ovim pa i “osjetljivim pitanjima” i još priložila mapu teritorijalnog preustroja Federacije.
Tomo Vidović iz Socijaldemokratske partije BiH slaže se u principu da broj županija u Federaciji treba smanjiti, mada ostavlja diskutabilnim pitanje na koliko, ali ne odobrava i povećanje broja delegata u Domu naroda Federacije. Smatra da, naprotiv, treba smanjiti broj zastupnika i delegata, što bi po njemu bio važan korak ka racionalizaciji i efikasnijoj javnoj upravi.
Važno je i putem razgraničenja sadašnjih podijeljenih nadležnosti između Federacije i županija, definirati nešto širi obujam nadležnosti Federacije, smatra Vidović. U principu je važno imati stručno utemeljenu javnu upravu u funkciji građana te proaktivno djelovati da bi Bosna i Hercegovina kredibilno aplicirala za europsko članstvo, zaključuje on.
Veso Vegar iz Hrvatske demokratske zajednice 1990 nije komentirao tijekom skupa već je, na molbu novinara, naknadno kazao da se ne slaže s izloženim prijedlogom teritorijalnog ustroja Federacije i doveo u pitanje proklamovani cilj u ovom prijedlogu – racionalizaciju i smanjenje troškova.
Više od drugih sudionika, predloženu ustavnu reformu komentirali su predstavnici pravosuđa, predsjednica i potpredsjednica Ustavnog suda Federacije Kata Senjak i Aleksandra Martinović. Slažu se što su predlagači predvidjeli uvođenje nove glave – ”sudska vlast“ u federalni ustav te posebnog poglavlja ”Ustavni sud“ budući da on nije u kategoriji redovnih sudova, kako je rekla predsjednica.
Potpredsjednica smatra da i advokaturu treba dotaći kao samostalnu branšu. Nju iznenađuje, kazala je, prijedlog da sudije Ustavnog suda razrješava Parlament. Proces izbora sudaca treba odrediti rokom a Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću omogućiti da imenuje suca uz saglasnost samog suda, njeno je mišljenje.
Martinović je također za proširenje ovlasti Ustavnog suda FBiH, kao i za preciznije uređenje zajedničkih odgovornosti Federacije i županija, izjavila je, uz napomenu da se gro predmeta u Ustavnom sudu odnosi upravo na takve sporove.
Prijedlog za reformu Ustava FBiH, koji je danas iznijela radna grupa Udruženja Pravni institut u Bosni i Hercegovini, nastao je na osnovu njene analize važećeg ustava u okviru istraživačkog projekta ”Nove ideje – bolja Federacija BiH“.
Rezultati njenog rada objedinjeni su u prezentiranom dokumentu pod nazivom Ustavna reforma Federacije BiH, koji osim obrazloženja, sadrži mapu županija i predloženi novi ustav FBiH.
Uz isticanje da je osnovi cilj projekta – bolja funkcionalnost, ekonomičnost FBiH i smanjenje troškova, prvi zaključak radne grupe je da Federaciju treba reorganizirati okrupnjivanjem županija u skladu s demografskim, ekonomskim, geografskim i multietničkim kriterijima. Okrupnjavanje bi rezultiralo i smanjenjem ukupnog broja županija s deset na šest, predlaže radna grupa.
Kao novina je predloženo ravnopravno učešće na visokim izvršnim funkcijama vlasti predstavnika ‘ostalih’ naroda, koji se u ovom prijedlogu ne spominju više pod tim nazivom već isključivo kao ”nacionalno neopredijeljeni i nacionalne manjine“, dok je ”vitalni nacionalni interes“ zamijenjen ”vitalnim interesom“ kao primjerenijim terminom po mišljenju predlagača ove reforme.
Broj delegata Doma naroda treba povećati sa sadašnjih 58 na 68 tako što bi broj delegata iz reda nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih (u važećem ustavu ”ostalih“) ubuduće iznosio 17 umjesto sedam, što je u važećem ustavu propisani broj članova svakog od triju klubova konstitutivnih naroda.
Uz to je za nacionalne manjine i nacionalno neopredijeljene predviđeno i učešće u izboru predsjednika te potpredsjednika FBiH, kao i učešće u usvajanju amandmana na Ustav FBiH.
U domenu sudske vlasti, osim uvođenja posebne glave pod tim nazivom, predloženo je i novo poglavlje ”Ustavni sud“, kao i poglavlje o proračunu pravosudnih institucija, odnosno odredba da se one financiraju iz federalnog proračuna.
Među brojnim drugim izmjenama Ustava, predložena je i preraspodjela nadležnosti između Federacije BiH i županija na način da se pretpostavka nadležnosti utvrdi u korist Federacije, uz taksativno navođenje isključivo županijskih nadležnosti, odnosno zajedničkih između tih dviju instanci.
Zdravstvo i obrazovanje treba da budu dodijeljene federalnoj razini jer je praksa pokazala da svi građani FBiH nemaju isti pristup kvalitetnom zdravstvu, navode predlagači.
Naglašavaju i da se nadležnost u oblasti lokalne samouprave otvorila tijekom njihovog rada na ovoj ustavnoj reformi kao jedno od važnih pitanja, a treba ga riješiti, predlažu, isključivo na razini Federacije, i to na način da osim općeg ustavnog normiranja, nadležnost bude uređena jednim zakonom o lokalnoj samoupravi na federalnoj razini.