“U protekloj godini od svih osoba koje su primljene kod nas u pritvor oko 25 posto bili su migranti. Ove godine taj broj je dodatno uvećan, pa od ukupnog broja pritvorenika oko 45 posto otpada na migrante”, kazao je Veladžić.
Na području Unsko-sanskog kantona sve je veći broj krivičnih djela čiji su počinioci migranti, a time je povećan i broj ilegalnih stranih državljana koji završe u pritvorskim jedinicama Kazneno-popravnog zavoda “Luke” u Bihaću.
Prema riječima Edhama Veladžića, direktora ove ustanove, skoro svaki drugi pritvorenik tijekom dosadašnjeg dijela kalendarske godine bio je iz reda ove populacije.
“U protekloj godini od svih osoba koje su primljene kod nas u pritvor oko 25 posto bili su migranti. Ove godine taj broj je dodatno uvećan, pa od ukupnog broja pritvorenika oko 45 posto otpada na migrante”, kazao je Veladžić.
Prema njegovim riječima, različita su kaznena djela zbog kojih su migranti u pritvoru, a najviše ih je iz Sirije, Alžira, Pakistana, Avganistana, Maroka, Tunisa, Iraka i Libije.
“Pod sumnjom su da su počinili kaznena djela ubojstvo, razbojništvo, silovanje, teške krađe, paljevine, trgovina narkotičkim sredstvima i napad na službene osobe. Siguran sam da je tu i jedan broj osoba koje se mogu dovesti u vezu s terorističkim aktivnostima i oni bi trebali biti pod opservacijom sigurnosnih struktura u našoj zemlji”, smatra Veladžić. Prema njegovim riječima, postoji dosta nedorečenosti u postupanju prema ilegalnim stranim državljanima, a jedan od problema je i kome ih predati po odsluženju zatvorske kazne.
U najvećem broju slučajeva takve osobe se predaju Službi za poslove sa strancima. Prema policijskim procjenama, trenutno na području Unsko-sanskog kantona boravi oko 7.000 migranata, a svega njih oko 3.000 smješteno je u prihvatne centre.
Glasnogovornik MUP-a USK Ale Šiljdedić ističe kako se proporcionalno povećanju njihovog broja povećava i broj kaznenih djela čiji su oni izvršitelji.
“U prvih šest mjeseci ove godine policija je legitimirala preko 15.000 migranata. To je ono što smo mi utvrdili, ali je zasigurno ta brojka mnogo veća. Ako uzmemo u obzir koliko ih trenutno ima na području kantona, zaključujemo da ih je značajan broj uspio preći i pronaći put ka zemljama Europske unije”, kazao je Šiljdedić, prenose Nezavisne.