Izvor ove terminologije treba tražiti u ratnim godinama, kad je bošnjačka stranaka privatizirala termin “Bosna” i pokušala ga postaviti kao sinonim Bošnjacima.
Svakodnevno u sarajevskoj javnosti čujemo termin “probosanski orijentirane snage” ili “probosanske stranke” i tomu slično. No, što taj termin uistinu označava?
U Bosni i Hercegovini “bosansko” pa i “probosansko”, u društveno-političkom smislu, može biti samo ono što u sebi sadržava i bošnjačko i hrvatsko i srpsko, a k tomu mora biti i bosanskohercegovačko jer su Bosna i Hercegovina dvije zemljopisne regije.
piše: Jurica Gudelj I Dnevnik.ba
Kako se već 20 godina isključivo bošnjačke političke stranke kite pridjevom “probosansko” jasno je zapravo kako se one tako lažno predstavljaju kao politike koje imaju podršku, pored bošnjačkog, i hrvatskog i srpskog naroda.
To je, naravno, jasno svim stanovnicima BiH. Također, jasno je i kako se konotira da su sve one stranke i politike koje nisu “probosanske” zapravo “antibosanske” i kako je riječ o “neprijateljima Bosne”. Dalje se konotira kako su protiv Bosne oni koji imaju manje prava “na Bosnu” i koji imaju “rezervne domovine”, dok su “probosanski orijentirani” oni koji “nemaju druge domovine”.
Izvor ove terminologije treba tražiti u ratnim godinama, kad je bošnjačka stranaka privatizirala termin “Bosna” i pokušala ga postaviti kao sinonim Bošnjacima. U tom nikad do kraja nije uspjela. Olakotna im je okolnost bila što su posebice Srbi, ali u značajnoj mjeri i Hrvati, u to vrijeme žestoko odbacivali sve što se povezivalo s “bosanskim”.
Danas, “probosanske stranke” su u suštini “probošnjačke stranke” i tu nema nikakve dileme. Uporno korištenje ovakve terminologije od strane stranaka sa sjedištem u Sarajevu ima dvojaku svrhu. S jedne strane taj termin služi kao sredstvo političke homogenizacije cijelog bošnjačkog političkog spektra, od Naše stranke i SDP-a, preko SDA i DF-a, pa sve do SBB-a, NiP-a i BPS-a Sefera Halilovića. Sve su to “probosanske stranke”, iako među njima ima i dosta razlika, pa na jednoj strani imamo baštinike komunizma a na drugoj poklonike islamizma.
Također, svrha je i signalizirati međunarodnim predstavnicima u BiH, poslovično neupućenima i zbivanja u našoj zemlji, kako su bošnjačke stranke zapravo za očuvanje BiH po formuli ZAVNOBiH-a, dok su hrvatske i srpske stranke protiv tog. Naravno, istina je potpuno suprotna, no stranci to ne shvaćaju već 25 godina.
“Probosanske političke snage” su, dakle, one stranke i organizacije koje BiH vide kao državu pod dominacijom građana bošnjačke nacionalnosti i stoga bi primjerenije bilo da se zovu “probošnjačkim strankama”, jer je to činjenično ispravno. Njihovo nazivanje samih sebe “probosanskim” je u biti lažno predstavljanje i oduzimanje prava na BiH Hrvatima i Srbima.