Odluci Ustavnog suda i Ustavu BiH je ova odluka SIP-a suprotna i zato što zadržava pravilo koje je nametnuo OHR 2002. godine, a po kome skupština svakog kantona mora izabrati po jednog izaslanika svakog konstitutivnog naroda u federalni Dom naroda, neovisno o činjenici koliki broj pripadnika tog naroda živi u tom kantonu, rekao je za Dnevnik.ba Milan Sitarski, analitičar IDPI-a.
Odluka SIP-a o popunjavanju federalnog Doma naroda problematična je iz više razloga, rekao je za Dnevnik.ba Milan Sitarski, analitičar Instituta za društveno politička istraživanja (IDPI) iz Mostara.
“Ona je, najprije, u suprotnosti s odlukom Ustavnog suda BiH u predmetu ‘Ljubić’, kojom je Ustavni sud dao obvezu, ali i pravo da uskladi Izborni zakon BiH s Ustavom BiH, isključivo Parlamentarnoj skupštini BiH, koja je i do tad bila jedino tijelo s ekskluzivnom nadležnošću za izbornu problematiku osim u dijelovima koji su samim Izbornim zakonom eksplicitno dodijeljeni entitetima”, rekao je Sitarski.
Popunjavanje federalnog Doma naroda niti na koji način nije izuzeto, dodao je, iz isključive nadležnosti Parlamentarne skupštine, te je stoga ova odluka SIP-a u izravnoj suprotnosti s Odlukom Ustavnog suda, Ustavom BiH, te s važećim odredbama Izbornog zakona.
“Odluci Ustavnog suda i Ustavu BiH je ova odluka SIP-a suprotna i zato što zadržava pravilo prema kojem skupština svakog kantona mora izabrati po jednog izaslanika svakog konstitutivnog naroda u federalni Dom naroda, neovisno o činjenici koliki broj pripadnika tog naroda živi u tom kantonu. To pravilo, poznatije kao ‘1-1-1’ upravo je bilo razlog zbog kojeg je Ustavni sud neustavnim proglasio odgovarajuće odredbe Izbornog zakona BiH, obzirom da grubo krše načelo proporcionalnog predstavljanja i omogućavaju da predstavnici konstitutivnih naroda budu birani glasovima pripadnika drugih konstitutivnih naroda, a ne onoga kojeg trebaju predstavljati”, pojasnio je analitičar IDPI-ja.
Jedino bi se moglo reći, smatra Sitarski, kako je SIP učinio dobru stvar što je kao temelj za određivanje broja izaslanika pojedinih konstitutivnih naroda iz pojedinih kantona uzeo popis iz 2013. godine, koji propisuju važeće odredbe Izbornog zakona BiH, a ne popis iz 1991. godine propisan federalnim Ustavom, te time izbjegao izravni akt entitetskog separatizma u sferi izbora, rezerviranoj za državno zakonodavstvo BiH.
“Ranije pobrojane činjenice, međutim, navode na veliku vjerojatnost da će se odluka SIP-a naći pred Ustavnim sudom BiH, obzirom da je izravno suprotstavljena i odlukama samog Ustavnog suda, kao i slovu državnog Ustava”, istaknuo je Sitarski.
J.G. / Dnevnik.ba
wpDiscuz