Pronađene su izuzetno očuvane kadionice stare pet tisuća godina. Nakon obrade vjerojatno će biti izložene u Muzeju vučedolske kulture. Veliku pozornost privukao je i jedan drugi nalaz s ukrasom po kojem je Hrvatska nadaleko prepoznatljiva.

U Slavičinim rukama, a pod budnim okom profesora Aleksandra Durmana, jedna od najranijih kadionica predstavljena je našim kamerama čim je iskopana. Od kad sam upisala fakultet svake godine se vraćam i ovo mi je najdraži lokalitet na kojem sam bila i istraživala, rekla nam je Slavica Bošnjak, studentica arheologije.

Kadionice su vrlo zanimljive jer su bliske s kalendarom. Na njima imamo ukras koji najčešće pokazuje Veneru koja putuje oko Sunca i Vučedolac je to pratio, objašnjava profesor Durman.

Pronađene su i zanimljive keramičke rukotvorine na kojima se nalazi Hrvatima poznat uzorak. Radi se o jednoj vučedolskoj plitici, tu fali još jedna noga. S ove strane vidimo ukras šahovnice. Mogli bi reći da je to najstariji nalaz šahovnice trenutno, ističe Danijela Roksandić, asistentica FFZG-u, Odsjek za arheologiju.

Vučedolsko poimanje svijeta iskazano je simbolima na njihovim posudama koji se mogu tumačiti kao najstarije europsko pismo. Sav ukras na njima nosi nebesku simboliku. Uglavnom kadionice imaju motiv planete Venere jer pokazuju kako se i kalendar može korigirati promatranjem Zemlje i Venere koje kruže oko Sunca, kaže Mirela Hutinec, ravnateljica Muzeja vučedolske kulture.

Vučedolska kultura bila je među naprednijima u mnogočemu: ondje je počela prva serijska proizvodnja metala, nastao je najstariji kalendar u Europi – čak pet stoljeća stariji od Stonehenga. No Vučedol zasigurno skriva još mnoge tajne.