Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman najavio je u ponedjeljak u Luxembourgu da će tražiti da šefovi diplomacija zemalja članica EU-a održe sveobuhvatnu raspravu o zapadnom Balkanu na jednom od sljedećih sastanaka.
“Ponovit ću potrebu za sveobuhvatnom raspravom o zapadnom Balkanu na jednom od naših sljedećih sastanaka”, izjavio je Grlić Radman po dolasku na sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a koji su se u ponedjeljak okupili u Luxembourgu.
Let me mention Bosnia and Herzegovina where 25 years after #Dayton, we have to actively engage on helping the country address the challenges on their #EU path.
In this regard, I will reiterate the need for a comprehensive discussion on #WesternBalkans at one of our next #FAC. pic.twitter.com/adMaNaAjIr
— Gordan Grlić Radman (@grlicradman) October 12, 2020
On je istaknuo da odnosi Srbije i Kosova nisu jedini izazov u toj regiji.
“Spomenuo bih Bosnu i Hercegovinu kojoj i nakon 25 godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma treba pomoći kako bi riješila izazove na njezinu europskom putu”, rekao je Grlić Radman.
Serbia-Kosovo dialogue is not the only challenge in the region. We have to actively engage on helping #BosniaandHerzegovina on their European path. I will reiterate the need for discussion on #WesternBalkans at one of our next #Council meetings. Full support for @MiroslavLajcak pic.twitter.com/656cYrhv0B
— Croatia in the EU (@CroatiaInEU) October 12, 2020
Posebni izaslanik EU-a za dijalog između Kosova i Srbije Miroslav Lajčak, koji će u sljedećih nekoliko dana posjetiti obje zemlje, upoznat će ministre s najnovijim razvojem događaja u tom dijalogu.
“Lajčak ima našu punu potporu za svoje napore. Nadam se da će Srbija i Kosovo postići sveobuhvatni sporazum jer status quo nije opcija”, rekao je Grlić Radman.
Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a razgovarat će i o odnosima s Rusijom, o mogućnosti dodatnih sankcija protiv odgovornih za izborne prijevare i nasilje u Bjelorusiji te o sankcijama za odgovorne za trovanje ruskog oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog