Profesori upozoravaju: Učenici i studenti u BiH konačno moraju prestati s učenjem napamet

Posljednjih nekoliko desetljeća u svijetu su se dogodile velike promjene u oblasti obrazovanja pa se tako danas u školama i na fakultetima sugerira analitičko razmišljanje, interktivan pristup nastavi kao i što više praktične nastave, a sve manje teorijskog ponavljanja. Ipak, u Bosni i Hercegovini kao i u većini zemalja ru okruženju većina učenika pa čak i studenti na fakultetima uče gradivo napamet koje onda vrlo brzo i zaborave.
Ekipa Anadolu Agency (AA) istražila je zašto u BiH, ali i u drugim zemljama u okruženju još uvijek u školama dominira zastarjeli sustav učenja napamet umjesto analitičkog promišljanja i praktične nastave koja bi učenicima i studentima pružila kvalitetnije znanje.
Profesorica Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu Lamija Tanović kazala je u izjavi za Anadolu Agency da većina nastavnika i profesora u BiH u svome radu ne koriste moderne metode prenošenja i stjecanja znanja.
“Većina učenika i studenata u Bosni i Hercegovini i danas gradivo uči napamet, jer mi naše nastavnike i profesore ne učimo da koriste i primjenjuju moderne metode podučavanja i izvođenja nastave kao što se to radi u nekim drugim zemljama. U mnogim europskim zemljama već su pokrenuti brojni obrazovni programi kako bi se obrazovanje zasnivalo na propitivanju, praktičnom radu i na iskustvu”, smatra ova profesorica.
Ona tvrdi da je potrebno izgraditi sustav obrazovanja u kojem bi bilo manje stresa i koji bi bio usklađen s potrebama na tržištu rada. Dodaje kako je prošlo vrijeme učenja definicija napamet. Profesorica ne postavlja pitanje je li ona kako kadar prošllog sistema uopće u stanju izvoditi takvu vrstu nastave, koliko je zakržljalost obrazovnog sustava uzrokovana uopće nekompetentnošću današnjih kadrova, kakve su kadrove takvi stari kadrovi stvorili te o kojem tržištu rada u BIH govori Lamija ako se zna da se većina poslova u BIH danas dobiva nepotizmom i korupcijom?
“Mi u BiH tek sada počinjemo da mijenjamo naš obrazovni sustav kako bi postao mnogo kvalitetniji i bio u skladu s potrebama tržišta rada. Ali, to nije ni blizu nivou koji su u oblasti kvalitete obrazovanja postigle neke europske zemlje kao što su Finska, Irska i Danska. Oni su na tom polju zaista napravili velike uspjehe i napredak. Imaju, naprimjer, i drugačiji susutav ocjenjivanja koji ne izaziva stres kod učenika. Kod nas se i danas uče definicije napamet, a oni to rade kroz eksperimente i vježbe kako bi utvrdili gradivo. Moramo puno toga uraditi u oblasti obrazovanja kako bi ispravili neke greške i riješili problem učenja napamet”, ističe prof. Tanović.
Tanović napominje kako ipak nije lako primijeniti uspješne primjere iz drugih zemalja, jer je, kako kaže, to jedan proces koji treba planirati kako bi sistem proizveo vrlo obrazovane i stručne osobe koje onda mogu odgovoriti zadacima na radnom mjestu i rješavati probleme.
“Treba krenuti od vrtića i moramo navikavati i naučiti našu djecu da od malena postavljaju pitanja. Kod nas u BiH imate situacija kada u školama pa čak i na univerzitetu pojedini profesori kažu učenicima ili studentima zar mogu tako nešto pitati. Treba postavljati pitanja i tražiti odgovore na njih, tako se stiče znanje. Nema pogrešnih pitanja. Učenicima i studentima u BiH treba mnogo više slobode. Kod nas se to svodi na diktiranje dok učenici samo pišu sve to. To je pogrešno i potrebno je više prakse u školama”, rekla je profesorica.
Napominje da se kao posljedica postojećeg obrazovnog sistema u BiH dešava da učenici i studenti nakon školovanja nisu dobri profesionalci i stručnjaci.
“Nakon fakulteta oni moraju ponovo učiti na radnom mjestu tako da su za njih godine provedene na fakultetu praktično izgubljene godine. Dešava se da doktori koji su tek završili medicinski fakultet ne znaju kako reagovati u slučajevima lakših povreda, a kamoli kada se radi o nekom težem slučaju. Kako bi izbjegli ovakve situacije, potrebno je učenike podučavati praksi od samog ulaska u školske klupe. Kod nas se nakon fakulteta dešava da ne znaju raditi svoj posao, jer su tokom školovanja imali jako malo prakse i uglavnom su gradivo učili napamet”, smatra prof. Tanović.
Inače, na rang-listi visokoškolskih ustanova za 2014. godinu koju je objavio portal “Webometrics”, Univerzitet u Sarajevu je najbolje rangirani bh. univerzitet i zauzima tek 1970. mjesto. Nakon ovog univerziteta, slijede Univerzitet u Zenici koji je na 2292. mjestu u svijetu, Internacionalni Burč univerzitet 4263., Univerzitet u Tuzli 4585., i Univerzitet u Banjoj Luci koji zauzima 4919. mjesto u svijetu.
Od univerziteta u regionu, najbolje je rangiran Univerzitet u Ljubljani koji zauzima 205. mjesto u svijetu, a onda slijede Univerzitet u Beogradu 501., Univerzitet u Zagrebu 528., Univerzitet Novi Sad 988., Univerzitet u Kragujevcu 1245., i Univerzitet u Rijeci koji se nalazi na 1801. mjestu u svijetu.