Mnogima je svejedno, no većina Hrvata ipak bi željela da impredsjednik države bude muškarac i da ima ovlasti puno veće nego što su prema sadašnjem Ustavu. Željeli bi da šef države vodi uzoran obiteljski život, da pristojno izgleda, dok je imperativ da bude pošten, skroman i solidaran s problemima malih ljudi. Iznimno im je važno da govori strane jezike, dok duhovit može biti, ali i ne mora. Očekuju da bude vodeći autoritet u državi, ali im nije previše važno je li vjernik.
Protiv monetizacije
Kada je riječ o svjetonazorskim pitanjima, većina želi da se zalaže za legalizaciju marihuane u medicinske svrhe, a 57 posto za zadržavanje prava na pobačaj. Jedva natpolovična većina Hrvata želi da se predsjednik zalaže za zadržavanje ostvarenih prava homoseksualaca. Željeli bi, međutim, da utječe na to da HV ne sudjeluje u borbenim operacijama NATO-a, a velika su očekivanja od budućeg predsjednika da se bori protiv daljnje privatizacije državnih poduzeća i monetizacije autocesta. Rezultati su to istraživanja što ih je za Večernji list 4. i 5. prosinca provela VECTURA, telefonskom anketom na uzorku od 500 ispitanika iz cijele Hrvatske.
– Rezultati ankete upozoravaju na dva temeljna procesa. S jedne strane na trenutačnu razinu povjerenja u političke institucije, koja je vjerojatno na najnižoj razini od uspostave samostalne i demokratske Hrvatske. S druge strane, upozorava na mišljenje građana kakve bi trebale biti politike za zajednicu u pojedinim sektorskim područjima – kažeZdravko Petak, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Analizirajući rezultate ankete, Petak kaže kako činjenica da čak 43,2 posto građana smatra osrednje važnim pitanjem tko je predsjednik RH upozorava na njihovo duboko nepovjerenje prema jednoj od temeljnih institucija hrvatskog političkog sustava.
– Znakovito je da kod mladih to nepovjerenje dobiva gotovo nevjerojatne razmjere, što je u velikoj mjeri izraz besperspektivnosti velikog broja mladih ljudi – zaključuje Petak.Podatak da bi čak 41,4 posto građana podržalo vraćanje predsjedniku države ovlasti kakve je imao Franjo Tuđman sugerira mu zaključak da je došlo do strateškog zaokreta građana prema vrsti autoritarnijeg političkog vodstva koja bi se možda mogla usporediti s onim što trenutačno u Mađarskoj provodi Viktor Orban.
Petak primjećuje da bi se visoki postotak građana vratio na polupredsjednički sustav koji je na djelu u Francuskoj premda se ta zemlja ocjenjuje kao možda najlošija u zapadnoj i sjevernoj Europi prema nizu parametara javnog upravljanja i provedenih reformi.Kada je riječ o pravu na pobačaj, kaže kako rezultati svjedoče da, premda su velika većina građana katolici, ne slijede dokraja politiku Katoličke crkve.
Njegov kolega s Fakulteta prof. Tihomir Cipek iz rezultata ankete vidi da imamo “konzervativnu mladež i progresivnu starost”. Mladi su, primjećuje, konzervativni, ali dijele postmodernističke vrijednosti. Njihovu konzervativnost iščitava iz podatka da u velikom postotku traže da predsjednik bude vjernik, kao i da većina mladih smatra kako se ne treba zalagati za zadržavanje prava na pobačaj. Oba sugovornika iz ankete vide i duboku podijeljenost u društvu oko pitanja kao što su prava homoseksualaca te sudjelovanja naših vojnika u borbenim operacijama NATO-a.
Suprotno od građana
Slažu se i kako rezultati ankete pokazuju da bi predsjednički kandidati i političke stranke trebali voditi više računa o odnosu građana prema javnim politikama u pitanjima kao što su privatizacija javnih poduzeća i monetizacija autocesta.
– U suprotnom će se događati da poput vladajuće koalicije “navale s politikom” u kojoj je nacija posve podijeljena (homoseksualni odnosi), a tamo gdje postoji sasvim jasan stav (autoceste), idu u suprotnom smjeru od onog što javnost želi – kaže Petak. Činjenicu da tri četvrtine građana podržava korištenje konoplje u medicinske svrhe Petaku govori da su stranke poput ORaH-a, koje su od početka inzistirale na tome, bile u pravu jer su pronašle društvenu nišu za koju se zalaže velika većina građana i iz toga proizlazi njihova popularnost.
wpDiscuz