Ponedjeljak, 18 studenoga, 2024

‘Podmeću mi, nigdje nisam poricao genocid u Srebrenici’

Vrlo
- Advertisement -

Dejan Jović, glavni analitičar u Uredu predsjednika Ive Josipovića, za tportal je odgovorio na napade Marka Attile Hoarea i bošnjačkih udruga iz inozemstva, da negira genocid u BiH i promiče velikosrpsku politiku, rekavši da su interpretacije netočne i nekorektne. Ured predsjednika nije želio komentirati otvoreno pismo bošnjačkih udruga

Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA) je zajedno s nekoliko udruga žrtava iz Bosne i Hercegovine žestoko u otvorenom pismu napao glavnog analitičara predsjednika Ive Josipovića, Dejana Jovića, kao negatora genocida nad Bošnjacima i osobu koje relativizira krivnju velikosrpske politike za rat u bivšoj Jugoslaviji. Tako su se predsjedniku Josipoviću u kratkom roku dva savjetnika našla na udaru javnosti, Saša Perković i Dejan Jović.

Bošnjačkim udrugama problematična je Jovićeva recenzija knjige ‘Humanitarno razaranje Jugoslavije’, autora Davida Gibbsa, za koju bošnjačke udruge tvrde za je napisana nekritički, a za autora tvrde da otvoreno negira genocid u Srebrenici. U otvorenom pismu predsjedniku Josipoviću iz KBSA tvrde da Jović javno podržava i hvali teze dr. Gibbsa o podjeli krivice za rat i tvrdi da ‘Gibbsova knjiga predstavlja izvrstan, originalan i uvjerljiv argument koji relativizira dosadašnje interpretacije i postavlja im alternative’.

U pismu su prozvali Josipovića što drži Jovića u Uredu predsjednika te naveli da on i u svojim djelima ima stavove koje podržavaju velikosrpsku politiku tvrdeći da u knjizi ‘Jugoslavija – država koja je odumrla’ četnički pokret u Drugom svjetskom ratu opisuje kao ‘projugoslavenski pokret otpora’, Miloševića naziva borcem ‘protiv državne ideologije i anarhije’, a agresiju krnje Jugoslavenske narodne armije na međunarodno priznatu državu Hrvatsku kao intervenciju ‘u dobroj vjeri da zaustavi direktan etnički sukob u Hrvatskoj’.

Cijelu priču je pokrenuo britanski povjesničar Marko Attilla Hoare koji je u intervjuu sarajevskom Dnevnom avazu skrenuo pažnju na Jovićev tekst u časopisu Politička misao u kojem je Gibbsovu knjigu opisao kao ‘odličnu, originalnu i uvjerljivu’. Hoare se u svom znanstvenom radu također bavi ratovima na prostoru bivše Jugoslavije krajem prošloga stoljeća i očito ima drugačije poglede od Gibbsa i Jovića.

Jovićev odgovor prenosimo u cijelosti: 

Moj prikaz knjige američkog sveučilišnog profesora Davida Gibbsa ‘Humanitarno razaranje Jugoslavije’, kojeg je objavio politološki časopis Politička misao u lipnju 2013. godine postao je u posljednjih tjedan dana predmetom javnih napada od strane jednog londonskog kolege (Marka Attile Hoarea) i jednog broja udruga Bošnjaka i Bosanaca, koji pretežno žive u inozemstvu. Njihove interpretacije mog prikaza su potpuno tendenciozne i nekorektne, a sama kampanja ima političke, a ne akademske motive. Da ima akademske motive, vodila bi se tamo gdje je prikaz i objavljen – u znanstvenom časopisu – a ne u medijima, pred čitateljima koji nisu pročitali ni Gibbsovu knjigu, ni moj prikaz.

Treba se, u tom kontekstu, upitati i sljedeće: zašto moji kritičari (Hoare i udruge) nameću temu genocida i tamo gdje je uopće nema? Naime, u svom prikazu uopće ništa ne kažem o toj temi, nego govorim o knjizi koja ima sasvim drugu temu. Kao i mnogi drugi koji su o njoj dosada pisali, knjigu sam pohvalio zato što nudi originalan pogled na uzroke i tijek američke intervencije na Balkanu početkom 1990-ih. To je i glavna tema knjige: radi se o knjizi o američkoj vanjskoj politici, a ne o genocidu ili zločinima u Bosni i Hercegovini. Autor nije nikakav srpski propagandist, nego redovni profesor povijesti i politologije na jednom američkom sveučilištu. Kao i sve druge akademske knjige, i ova je prošla striktni recenzentski postupak, te i to pokazuje da se ne radi o ‘poricanju genocida’.

Kad se radi o braniteljskim i drugim bošnjačkim udrugama koje su se javile pismom predsjedniku Republike, njihovu interpretaciju da svojim prikazom Gibbsove knjige poričem genocid u Srebrenici u potpunosti i bezrezervno odbacujem te je smatram potpuno netočnom, malicioznom i podmetačkom. Ona je usmjerena na stvaranje tenzija između Hrvatske i Bosne i Hercegovine i u tom smislu ne doprinosi dobrim odnosima između dviju zemalja. Nigdje nisam poricao genocid u Srebrenici, a još manje sam branio ili zagovarao rat. Upravo obrnuto, još od početka 1990-ih, kad su se drugi mobilizirali za rat, bio sam jedan od sudionika Antiratne kampanje, a svojim tekstovima u Arkzinu i Feralu sam se otvoreno i potpuno beskompromisno zalagao za mir, etničku, političku i vjersku raznolikost, te ideju očuvanja multietničke Bosne i Hercegovine. Isto to činim i danas.

Istodobno, kao sveučilišni nastavnik i znanstvenik, zalažem se za slobodnu akademsku raspravu o svim temama. Bolje bi bilo da se ova rasprava vodila tamo gdje je i započeta, u akademskim krugovima, a ne politizacijom u medijima. Ako se udruge, međutim, žele baviti akademskim pitanjima, moraju prihvatiti pravila koja vrijede unutar akademske zajednice. Ta pravila uključuju i slobodu, odnosno poticanje i slobodno izricanje različitih zaključaka.

A što je cilj ove kampanje? Prava meta napada je politika Republike Hrvatske kojom se podržava jedinstvena i multietnička Bosna i Hercegovina, utemeljena na jednakosti i jednakopravnosti konstitutivnih naroda i građana. Za nju dr. Hoare kaže da je, praktički, politika povratka u tuđmanizam. Koliko je to istinito, i koliko se meni može predbaciti da sam dio politike retuđmanizacije, mislim da ne treba posebno objašnjavati.

- Advertisement -

14656 KOMENTARI

guest

14.7K Mišljenja
Najstariji
Najnovije Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Последняя новост

TKO ZAPRAVO DIKTIRA PRAVILA IGRE? Promjena tona europskih novinskih agencija prema političarima je fascinantno brza nakon Trumpa

Trump je pobijedio. Meloni je odjednom postala spasiteljica Europe. Barem što se tiče Reutersa, čitaj HINA-e, koja prepisuje od...
- Advertisement -
- Advertisement -

More Articles Like This

- Advertisement -