SAD i dalje ustraje na brisanju etničkog načela u izborima za članove predsjedništva BiH, rekao je u utorak visoki američki dužnosnik, a riječ je o prijedlogu kojem su se ranije usprotivili bosanskohercegovački Hrvati i Srbi te službeni Zagreb.
Hrvati smatraju da je ta ideja, koju su Sjedinjene Države prvi put iznijele krajem rujna, suprotna Daytonskom sporazumu i omogućuje brojnijim Bošnjacima da biraju hrvatskog člana tročlanog državnog vrha.
No, američki izaslanik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer inzistira da BiH to mora učiniti kako bi provela presudu Europskog suda za ljudska prava (ESLJP), odnosno napredovala na europskom putu.
“To je komplicirano, ali moguće je ostvariti održivi izborni model koji je u skladu i s presudom ESLJP-a i s mantrom o jednoj državi, dva entiteta, tri konstitutivna naroda plus ostali. To ostaje nepromijenjeno”, rekao je Palmer novinarima u Zagrebu.
Palmer u srijedu odlazi u Sarajevo na novu rundu razgovora o izbornoj reformi s čelnicima najjače bošnjačke te hrvatske stranke Bakirom Izetbegovićem (SDA), odnosno Draganom Čovićem (HDZ BiH) te s oporbenim liderima u Federaciji i u Republici Srpskoj.
Predložit će im da se najprije bave izborom članova predsjedništva i s time povezanim ograničenim izmjenama ustava, a potom sveobuhvatnom izbornom reformom koja uključuje i izbore za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda.
“U izbornoj reformi moramo identificirati ono što je ostvarivo i fokusirati se na to. Mislim da se mogu riješiti oba problema. Ali ako se to pokaže teško, ja sam za to da prioritet bude izborni model za tri člana predsjedništva”, rekao je Palmer.
Istaknuo je da će SAD “jako gurati taj plan”, ali da se neće služiti politikom ‘mrkve i batine’. “Nisu potrebne prijetnje SAD-a i EU-a, jer je već previše loših ishoda ako se podjele prodube i BiH ne bude napredovala na europskome putu”, upozorio je.
Palmer, koji je u utorak u Zagrebu razgovarao s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem, rekao je da razumije poziciju Zagreba koji brani poziciju sunarodnjaka u susjednoj državi, ali je istaknuo da će proces biti puno lakši ako postoji suglasje između SAD-a, EU i Hrvatske “oko toga što je pravi put za Federaciju i BiH”.
Ustav BiH definira da se iz Federacije u predsjedništvo biraju jedan Hrvat i jedan Bošnjak te iz RS-a jedan Srbin.
Bosanskohercegovački Hrvati već se godinama žale da postojeći izborni zakon omogućuje brojnijim Bošnjacima da izaberu hrvatskog člana predsjedništva i dio hrvatskih zastupnika u Domu naroda Federacije BiH.
Prema presudi ustavnog suda BiH, traže promjenu izbornog zakona kako bi se onemogućila takva praksa, a bošnjačke stranke inzistiraju da prije svega treba provesti presudu ESLJP-a u slučaju Sejdić-Finci po kojemu BiH diskriminira pripadnike nekonstitutivnih naroda jer se ne mogu kandidirati za predsjedništvo.
S Palmerom u Sarajevo stiže i diplomatkinja EU-a Angelina Eichhorst koja je nedavno ponovila potporu Unije perspektivi BiH kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje, ističući da je što raniji dogovor o ustavnoj i izbornoj reformi od najveće važnosti.
wpDiscuz
