Vrh pravosuđa, točnije VSTV, demonstrira otuđenost od pravde i pravičnosti, otuđenost od zakona i pravila. Zadnji primjer koji svjedoči o tome slučaj (ne)imenovanja sutkinje Ružice.
Taj slučaj je naširoko već poznat bh. javnosti, ali niti javnost niti nadležne instance ne reagiraju na očitu nepravdu koja se odvija u vezi ovog slučaja. Jedini koji je reagirao i javno i pravno jeste odvjetnik Mirnes Ajanović. U pokušaju da se ispravi učinjena nepravda prema sutkinji Jukić jukić Ajanović se obratio Uredu visokog predstavnika (OHR), te Delegaciji EU i specijalnom predstavniku EU, s pravnom analizom i obrazloženjem – da je u slučaju sutkinje Ružice Jukić, a od strane VSTV, počinjena nepravda, piše portal Bosniapress.net, koji je objavio preslik pisma odvjetnika Ajanovića koje HMS prenosi u cijelosti.
Poštovani,
Dana 10.02.2022. godine održana je sjednica Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH na kojoj su se birala četiri kandidata za poziciju sudca Apelacijskog suda Brčko Distrikta. Od prijavljenih kandidata, trebalo je izabrati jednog Hrvata, jednog Srbina i dva Bošnjaka. Na rang listi uspješnih sudaca na prvom mjestu je Ružica Jukić sutkinja iz Općinskog suda Tuzla, koja je po nacionalnosti Hrvatica, 23 godine radi u pravosuđu, od toga 18 godina kao sutkinja, imala je sve tri godine ocjenu 5. Bila je šef građanskog referata, zatim šef kaznenog referata, ima objavljen stručni rad. Međutim, članovi VSTV BiH (osim njih četiri koji su bili za izbor sutkinje Ružice i jednog koji je suzdržan) bez ikakvog razloga nisu glasali za izbor prvog kandidata, iako su bili dužni izabrati prvog kandidata s najboljim ocjenama. Prvorangirana sutkinja Ružica Jukić odbijena je zbog „nepodobnosti“, uz obrazloženje na sjednici VSTV BiH da je – „facebook sudija“ zbog činjenice da sutkinja povremeno iznosi svoje stavove o pravnim pitanjima u našoj zemlji. Upravo zbog te konstatacije kao pokušaja iznalaženja razloga da se na mjesto sudca ipak imenuju podobne osobe, molim Vas da svojim utjecajem zatražite od VSTV BiH snimak sjednice kako bi se saznalo je li izjavu o “facebook sudiji” rekao član VSTV BiH odvjetnik Davor Martinović, jer ukoliko jeste to onda predstavlja očito kršenje propisa o zabrani diskriminacije i obveze ravnopravnosti pa Vas molimo da reagirate. U članu 43. – Kriteriji za imenovanje Zakona o VSTV BiH propisani su kriteriji za imenovanje sudaca koji su stručne prirode, a ne prirode subjektivnog dojma o pojedincu, a te kriterije sutkinja Jukić ispunjava kao najkompetentnija. Iz tih razloga smatramo osnovanim izvršiti uvid u rad i argumente VSTV BiH u izboru sudaca Apelacijskog suda Brčko distrikta jer je jak i neovisan pravosudni sustav jedan od postulata Vašeg djelovanja u BiH. Napominjemo, prema spomenutom Zakonu i odredbi člana 59 točka b) koji reguliraju postupanje podvijeća, navedeno je da prilikom predlaganja kandidata za imenovanje, pored ostvarenih bodova, odnosno ranga na listi kandidata koji su ostvarili potreban uspjeh, nadležno podvijeće kumulativno vodi računa o: a) okolnostima koje su relevantne za procjenu podobnosti kandidata; b) potrebi osiguranja adekvatne nacionalne i spolne zastupljenosti u sudu, odnosno tužiteljstvu, u smislu člana 43. stav (2) Zakona. U vezi s navedenom odredbom u točki a) ističemo da se okolnost da je sutkinja Ružica Jukić osoba koja ima 23 godine iskustva u radu u pravosuđu, da je od toga 18 godina sutkinja, te da ima objavljen stručni rad, kao i iskustvo u radu kao šefica građanskog i kaznenog referata, osoba koja je itekako kompetentna da postane sutkinja Apelacionog suda Brčko Distrikta.
Također ističemo kako je prema odredbama Zakona o zabrani diskriminacije BiH, točnije prema odredbama člana 2. stav 1., a koji jasno i precizno definira da se diskriminacijom ima smatrati svako različito postupanje uključujući svako isključivanje, ograničavanje ili davanje prednosti utemeljeno na stvarnim ili pretpostavljenim osnovama prema bilo kojoj osobi ili grupi osoba i onima koji su s njima u rodbinskoj ili drugoj vezi na osnovu njihove rase, boje kože, jezika, vjere, etničke pripadnosti, invaliditet, starosna dob, nacionalnog ili socijalnog porijekla, veze s nacionalnom manjinom, političkog ili drugog uvjerenja, imovnog stanja, članstva u sindikatu ili drugom udruženju, obrazovanja, društvenog položaja i spola, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, spolnih karakteristika, kao i svaka druga okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da bilo kojoj osobi onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi, prava i sloboda u svim oblastima života, gdje naglasak stavljamo na riječi “isključivanje” i … “koja ima za svrhu ili posljedicu da bilo kojoj osobi onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi, prava i sloboda u svim oblastima života”. Evidentno je da je u konkretnom slučaju došlo do diskriminacije jer ne postoji valjan razlog koji opravdava činjenicu da jedna eminentna stručnjakinja iz oblasti prava s dugogodišnjim iskustvom u struci nije izabrana za obavljanje tako bitnih i društveno odgovornih poslova koje zahtjeva funkcija sudca u Apelacionom sudu Brčko Distrikta, dakle, evidentno je da je povrijeđeno pravo na ravnopravnost sutkinje Ružice Jukić. Nadovezavši se na odredbe spomenutog člana iz Zakona o zabrani diskriminacije, spomenut ćemo i stav 2. istog člana koji regulira zabranu diskriminacije, a glasi: “Zabrana diskriminacije primjenjuje se na sve javne organe kao i na sve fizičke ili pravneee osobe, i u javnom i u privatnom sektoru, u svim oblastima, a naročito: zaposlenja, članstva u profesionalnim organizacijama, obrazovanja, obuke, stanovanja, zdravstva, socijalne zaštite, dobara i usluga namijenjenih javnosti i javnim mjestima, te obavljanja privrednih aktivnosti i javnih usluga.” U ovom dijelu naglasak stavljamo na činjenicu da je ovom odredbom određena zabrana diskriminacije naročito u zaposlenju.
Sutkinja Ružica Jukić diskriminirana je po osnovu godina starosti u kojoj je završila fakultet i zbog toga što ima facebook profil i piše aktualne teme, te je prema informacijama kojima raspolažemo, a koje su objavljene u medijima, član VSTV BiH Martinović Davor rekao:“ Ne treba nama fejsbuk sutkinja i koja je diplomirala u 36 godini.“, te sutkinja nije izabrana iako je bila prvorangirana i to po pravilnicima i poslovniku VSTV-a.
Pored prve pozicije sutkinja Jukić zadovoljila je i potrebnu nacionalnosti tj. trebalo je između ostalog izabrati jednog suca iz reda hrvatske nacionalnosti.
Zabrana diskriminacije primjenjuje se na sva javna tijela te na sve fizičke ili pravne osobe i u javnom i u privatnom sektoru, u svim područjima, kakve su naročito: zaposlenje, članstvo u profesionalnim udrugama, obrazovanje, obuka, stanovanje, zdravstvo, socijalna skrb, dobra i usluge namijenjene javnosti i javnim mjestima, obavljanje gospodarskih aktivnosti i javne usluge. Zakon u članu 3. (Oblici diskriminacije) (1) Neposredna diskriminacija normira da je svako različito postupanje po osnovama određenim u članku 2. ovoga Zakona, odnosno svako djelovanje ili propuštanje djelovanja kada je neka osoba ili skupina osoba dovedena ili je bila ili bi mogla biti dovedena u nepovoljniji položaj za razliku od neke druge osobe ili skupine osoba u sličnim situacijama. (2) Posredna diskriminacija podrazumijeva svaku situaciju u kojoj, naizgled, neutralna odredba, kriterij ili praksa ima ili bi imala učinak dovođenja neke osobe ili skupine osoba u odnosu na osnove definirane u članku 2. stavku (1) ovoga Zakona u nepovoljan ili manje povoljan položaj u odnosu na druge osobe.
Zakon u članu 4. (Ostali oblici diskriminacije) (1) Uznemiravanje normira da je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekom od osnova iz članka 2. stavka (1) ovoga Zakona koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe i stvaranje zastrašujućeg, neprijateljskog, degradirajućeg, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja. (dakle, povrijeđeno je moje dostojanstvo time što me član vijeća naziva fejzbuk sutkinjom i problematizira godine mog diplomiranja) (4)Izdavanje naloga drugima za činjenje diskriminacije i pomaganje drugima u diskriminaciji, poticanje na diskriminaciju smatra se oblikom diskriminacije.
Član VSTV BiH Davor Martinović svojim naprijed navedenim diskriminatornim djelovanjem poticao i druge na diskriminaciju, jer je sutkinja Jukić predložena od strane podvijeća, te su članovi nakon poticanja Davora Martinovića, pa i članovi podvijeća promijenili odluku i glasali protiv prvorangiranog kandidata.
Zakon u članu 6. (Područje primjene) Ovaj Zakon normira da se primjenjuje na postupanje svih javnih tijela nanivou države, entiteta, kantona i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, općinskih institucija i tijela, te pravnih osoba s javnim ovlastima, kao i na postupanje svih pravnih i fizičkih osoba, u svim područjima života, a posebice u sljedećim područjima: a) zapošljavanja, rada i radnih uvjeta, uključujući pristup zaposlenju, zanimanju i samozapošljavanju, kao i radne uvjete, potpore, promicanja u službi i otpuštanja s posla; b) obrazovanja, znanosti i sporta.
Napominjemo da u okolnostima donošenja entitetskog zakona o VSTV RS u Narodnoj skupštini Republike Srpske imamo na djelu gotovo privatizovano Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH, koje svojim osobno-interesnim djelovanjem upravo djeluje u korist interesa Milorada Dodika. Jer, po svemu viđenom, primjena mjerila “podobnosti” kod imenovanja sudaca i tužitelja nije ništa manje opasna za pravosuđe od postupaka NSRS koja mimo Ustava i zakona nastoji uvesti entitetski VSTV. Umjesto da je VSTV danas koristio priliku i obvezu da brani interes Bosne i Hercegovine, VSTV se odlučio da bira podobne, a ne kompetentne, čime je dao doprinos argumentima Milorada Dodika, ali dodatno urušio i povjerenje javnosti u pravosudni sustav.
Na osnovu svega navedenom molimo Vas da reagirate i spriječite nezakonita djelovanja unutar VSTV BiH, kao i da zatražite poništenje imenovanje drugorangiranog kandidata i zatražite poštivanje provedenog postupka rangiranja i imenovanje prvorangiranog kandidata sutkinje – Ružice Jukić, na mjesto sudca Apelacijskog sud Brčko Distrikta.
S poštovanjem,
Mirnes Ajanović
/HMS/
wpDiscuz
