Published On: Sri, pro 21st, 2016

NJEMAČKI TISAK: Napad u Ankari podsjeća na atentat u Sarajevu

Nakon ubojstva ruskog veleposlanika u Ankari u njemačkom tisku dominira pitanje hoće li taj događaj narušiti odnose između Rusije i Turske.

Hoće li atentat na ruskog veleposlanika u Ankari, napad u kojem je jedan policajac usmrtio  Andreya Gennadiyevica Karlova na otvaranju umjetničke izložbe, stanje u Siriji i političko stanje u cijelom svijetu učiniti još mnogo gorim, pitanje je koje postavlja list Bild, a prenosi Deutsche Welle .

“Upravo su se Rusija i Turska nakon diplomatskog razdora zbog obaranja ruskog vojnog zrakoplova u studenom 2015. počele ponovno približavati. Prijeti li sada još dublji razdor, vojni konflikt?
To je nesagledivo: U sirijskom ratu obje zemlje zastupaju potpuno različite interese. Turski predsjednik Erdogan promatra Putinovog saveznika Assada kao neprijatelja i želi ga skinuti s vlasti. Dugotrajno bombardiranje sirijskog grada Alepa u Turskoj je izazvalo ljutite reakcije, ispred ambasada Rusije i Irana su organizirane i demonstracije “, piše Bild.
List citira eksperta za Tursku Anthonya Skinnera koji kaže: U ovom trenutku ne polazim od toga da će ovaj napad prekinuti ovaj odnos. Ankara nema vidljivu motivaciju da dozvoli da se ruskom veleposlaniku nešto dogodi na njenoj teritoriji – to bi središnje, strateške interese Turske potpuno potkopalo “.
“Ostaje neprijatnost da turska država nije mogla osigurati dovoljnu zaštitu diplomati – i da je atentat upravo izvršio jedan policajac”, piše Bild. List o počinitelju atentata piše: “Mevlut Mert A. (22), kojeg su, nakon počinjenog atentata, ubile sigurnosne snage, bio je policajac. Prema mišljenju stručnjaka je isključeno da je on bio član PKK ili još radikalnijeg TAK-a – grupe koja se odvojila od PKK. Govorio je turski bez akcenta i ni jednom riječju nije spomenuo ISIS tako da se i povezanost s terorističkom organizacijom čini malo vjerojatnom. U jednom tweetu gradonačelnik Ankare je optužio počinitelja da je član Gulenovog pokreta kojeg turska Vlada smatra odgovornim za pokušaj puča u srpnju. Počinitelj je citirao sure iz Kur’ana – on bi dakle mogao biti vrlo religiozan. Je li počinitelj bio blizak “Sivim vukovima”? Članovi ove desnoekstremne turske Stranke nacionalističkog pokreta su samo tijekom 70-ih godina počinili skoro 700 politički motiviranih ubojstava. Činjenica je sljedeća: Turski “Sivi vukovi” su već na sjeveru Sirije ubili jednog ruskog pilota čiji je zrakoplov prethodno oboren “, piše Bild.

Sarajevo – Ankara?

Ovaj list pravi usporedbu između atentata u Sarajevu i atentata u Ankari. “28. lipnja 1914. godine su srpski nacionalisti u Sarajevu ubili austro-ugarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegovu suprugu. Diplomatska kriza nakon toga je dovela do Prvog svjetskog rata. Ekspert za pitanja sigurnosti”.
Davis Lewin za Bild kaže: “I ja sam se odmah prisjetio atentata u Sarajevu. Ipak ako se o tome razmisli situacija je ovdje drugačija nego 1914. godine. Rat bijesni već dugo i zemlje koje u njemu sudjeluju, Turska i Rusija, saveznice su ” , piše Bild.
“Mukotrpno zakrpljen odnos između Rusije i Turske ubojstvom ruskog veleposlanika u Ankari je stavljen na probu. Trenutak u kojem je izvršen atentat upućuje na to da je to upravo bila intencija počinitelja ubojstva. Jer danas se ruski ministar vanjskih poslova Lavrov sastaje s svojim kolegama po funkciji iz Turske i Irana kako bi razgovarali o Siriji. Osim toga atentat bi mogao imati i dodatni cilj, a to je destabilizacija geopolitičkog stanja. U povijesti ima primjera u kojima su ovakva ubojstva bila uzrok ratova ” , piše Landeszeitung.

Tko je terorista?

“Ubojstvo ruskog veleposlanika u Ankari u ponedjeljak navečer” bilo je provokacija “. To bi trebalo dovesti do prekida rusko-turskih odnosa. Utoliko su žrtve atentata i Rusija i Turska. Ovim izjavama su još u ponedjeljak navečer ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov turski kolega Recep Tayyip Erdogan pokušali, samo sat nakon atentata na Andreja Karlova, spriječiti izbijanje nove krize u rusko-turskim odnosima ” , piše Tageszeitung.
“Atentat se dogodio u trenutku kada je tursko vodstvo, u sklopu nove realne politike, počelo pregovarati s Rusijom i Iranom o daljnjoj sudbini Sirije, umjesto da se i dalje oslanja na naoružane militante. Slijedom toga turska Vlada sada pokušava proglasiti atentatora pristalicom Gulenovog pokreta s kojim je u sukobu kako bi tako dobila što je veću moguću distancu između sebe i ubojice.
Da li će međutim kod Putina proći ovo Erdoganovo jeftino pripisivanje krivnje Gulenovom pokretu je upitno. Iako se sada na površini zaklinju na zajedničku borbu protiv terorizma ipak je jasno da Erdogan i Putin imaju sasvim drugačije definicije o tome tko je terorist “, zaključuje Tageszeitung.