Prema podacima koji su procurili Bošnjaka nedostaje oko 6% Srba 20% a Hrvata čak 27%. Hoće li se konačno netko iz Sarajeva ispričati za 25 godina propagande? Da užas bude veći zamjenik ministra obrane, čiju bi ostavku zbog ovog istupa netko morao hitno tražiti, zagovara načelo da se nad Hrvatima implementiraju rezultati etničkog čišćenja.
Ako su 50 i 15 isto, zašto onda nisu 15 i 4? pic.twitter.com/LThEkGKnvN
— Emir Suljagić (@suljagic2014) October 22, 2015
Prema podacima do kojih je došao Stav, u Bosni i Hercegovini 2013. godine živjelo je 3.559.000 stanovnika, od čega je bilo 50,24% Bošnjaka (1.789.000), 30,6% Srba (1.089.000), 15,47% Hrvata (550.000) i 3,69% ostalih (131.000). Riječ je o rezultatima po “varijanti jedan”, u vezi s kojom je postignut konsenzus između predstavnika Bošnjaka, Hrvata te Međunarodnog monitoring tima, a koje predstavnici iz Republike Srpske ne žele prihvatiti. Od ukupnog broja popisanih (3.791.662), u ovoj prvoj varijanti oduzeti su nezakonito popisani stanovnici (približno 233.000 osobe) primjenom u svijetu uobičajenih metodoloških postupaka.
Za tango je nekada potrebno četvero
Službene rezultate popisa iz 2013. nećemo dobiti ni u ovoj godini. Umjesto sjednice koja je bila zakazana za 15. oktobar, članovi Centralnog popisnog biroa, prema pisanju Faktora, jedni drugima poslali su e-mailove potvrđujući da ostaju pri prethodnim stavovima. Zakonski okvir koji predviđa da rezultati moraju biti objavljeni do 1. jula 2016. godine još nije prekršen, ali je taj krajnji rok bio predviđen za objavu svih rezultata, među kojima su nacionalna pripadnost, jezik i religija bila tek tri od ukupno 45 postavljenih pitanja. Teško je očekivati da će do sredine sljedeće godine biti moguće objaviti sve rezultate, čak ako i kojim čudom bude postignut dogovor.
Za službeno objavljivanje rezultata popisa iz 2013. godine potrebna je saglasnost predstavnika Federacije BiH (Bošnjaka i Hrvata), Republike Srpske (Srba) i Međunarodnog monitoring tima (međunarodne zajednice). Predstavnici Republike Srpske insistiraju na uspostavljanju i primjeni strožijih pravila obrade podataka, prema kojima će po “varijanti dva” iz ukupnog broja popisanih biti isključeno 367.000 osoba, a po “varijanti tri” 437.000, skoro dvostruko više od onoga na šta su ostali pristali. Zadržavanje na različitim pozicijama, s kojih je približavanje moguće tek ako jedna od strana prihvati varijantu one druge, drži rezultate popisa u pat-poziciji. Koja god varijanta bila prihvaćena, ukupni procenti među rezultatima o etničkoj pripadnosti neće se znatno mijenjati, ali hoće sasvim dovoljno da Bošnjaci ne budu natpolovična većina. Prema jednoj od varijanti koju predlažu predstavnici iz Republike Srpske, a koja u provjeri rezidentnog boravka popisanih stanovnika podrazumijeva korištenje popisnog pitanja 40, o mjestu rada i školovanja, i kojom se isključuje ukupno 367.000 popisanih, Bošnjaci čine 49,95% stanovnika, Srbi 31,1%, Hrvati 15,25, a ostali 3,7%. Po drugoj varijanti, kojom se isključuje 437.000 osoba, a primjenom dodatnih pravila na već postojeća u drugim dvjema varijantama, Bošnjaci bi činili 49,8% stanovnika, Srbi 31,4%, Hrvati 15,1%, a ostali 3,7%.
Primijeni li se druga varijanta, ukupan broj stanovnika u Bosni i Hercegovini bio bi približno 3.424.000, a u slučaju da se usvoji najrestriktivnija metoda 3.354.000. Primjenom ove metode najlošije bi procentualno prošli Hrvati, kojih bi u odnosu na prvu varijantu bilo manje za 43.000, odnosno za skoro 8%. Bošnjaka bi bilo manje za 119.000 (6,65%), a Srba za 36.000 (3,3%). Gledano po entitetima, Hrvata bi u RS-u bilo manje za 13,3%, Bošnjaka za 16,4%, a Srba za 3,2 posto. U Federaciji bi Bošnjaka bilo manje za 5,2%, Srba za 3,6%, a Hrvata za 7,6 posto.
Povratak u 20. stoljeće
Prema rezultatima popisa iz 1991. godine u Bosni i Hercegovini bilo je 4.377.033 stanovnika. Bošnjaka je bilo 1.898.963 (43,4%), Srba 1.365.093 (31,2%), Hrvata 759.906 (17,4), Jugoslavena 242.032 (5,5%), a ostalih 111.039 (2,5%).
Po rezultatima iz “varijante jedan” broj Bošnjaka u odnosu na popis iz 1991. godine smanjen je za 114.000 (6%), Srba je manje za petinu – 277.000 (20,3%), Hrvata za četvrtinu – 210.000 (27,7%), a ostalih za 216.000 (62,3%). Bošnjaci su se ovim rezultatima Popisa brojem vratili na sredinu osamdesetih godina prošlog stoljeća, Srbi na sredinu, a Hrvati na početak tridesetih godina 20. stoljeća.
Etničko čišćenje u Brčkom nije uspjelo
Prema popisu iz 1991. godine, u Brčkom je živjelo 87.627 osoba, približno 3.500 više nego prema rezultatima popisa iz 2013. godine. Predratni popis zabilježio je 38.617 (44,1%) Bošnjaka, 18.128 (20,7%) Srba, 22.252 (25,4%) Hrvata, 5.731 (6,5%) Jugoslavena i 2.899 (3,3%) ostalih. Rezultati koje još ne priznaju iz Republike Srpske pokazuju da je Bošnjaka 2013. godine bilo približno 36.000 (42%), Srba 29.000 (34%), Hrvata 17.000 (20%) i ostalih 2.000 (2,4%). Podaci svjedoče da nije došlo do izrazitog nacionalnog disbalansa u odnosu na prijeratno razdoblje.
Premda su Srbi i procentualno i u apsolutnim brojevima porasli, pa su od četvrtine stanovništva postali trećina, Brčko ostaje jedna od rijetkih sredina u Bosni i Hercegovini, ako ne i jedina, koje su povratile multietnički karakter, ali i jedna od rijetkih prijeratnih općina s tako visokim procentom ujednačenosti podataka s onima iz 1991. godine.
Pogledajte ikonografiju koju je pripremio STAV:
wpDiscuz