Ugledni mostarski magazin za političku kulturu i društvena pitanja “Status” (www.status.ba) još od 2004. godine bosanskohercegovačkoj, ali i široj javnosti prezentira visoko kvalitetne znanstveno-teorijske i publicističke tekstove, posvećene najaktualnijim temama. U narednim danima donosimo prikaze tekstova u 16. broju, s temom “Zašto i kako (pre) urediti (F)BiH”.
O aktualnosti i provokativnosti tema “Statusa” najbolje svjedoče naslovi pojedinih tematskih brojeva ovog magazina: “Kruži li bauk Jugoslavije Bosnom i Hercegovinom”, “Jak razlog za (ne) biti (za)jedno – pitanje BH identiteta”, “Bosna i(li) Hercegovina – što im (ni)je zajedničko”, “Ustavne promjene u BiH i konsocijacijski modeli”. Osim tih tema, presudno određenih dinamikom ovdašnje društveno-političke zbilje, “Status” je pojedine brojeve posvetio temama šireg, praktično konceptualnog značaja za suvremeno čovječanstvo: “Civilno društvo i demokratski pluralizam”, “Religijski fundamentalizam i politički ekstremizam”, “Bog i(li) evolucija” i “Medijska konstrukcija zbilje”.
Time se ovaj magazin učinkovito ucrtao na izrazito vidljivo mjesto na znanstvenoj i publicističkoj karti BiH, ali i cijele regije, unatoč nedvojbeno povoljnijim materijalnim i institucionalnim uvjetima koje imaju publikacije tog tipa koje izlaze u Sarajevu, Zagrebu, Beogradu i drugim urbanim centrima s mnogo duljom tradicijom ovakve vrste naklade. Temeljno načelo uređivačke politike “Statusa” jest otvorenost za autore i tekstove što šireg spektra različitih, po mogućnosti i oprečnih, filozofsko-politoloških uvjerenja i društveno-političkih usmjerenja. Kroz kulturu dijaloga i uvažavanje neistomišljenika uredništvo nastoji promovirati novu političku kulturu kao nužnu podlogu za miroljubivu koegzistenciju i kreativna prožimanja svih legitimnih društveno-političkih različitosti i drugosti.
Potaknuto najnovijim zbivanjima u razvoju već kronične sustavne i institucionalne krize u BiH, uredništvo je odlučilo da najnoviji, 16. po redu broj ponovno posveti ovdašnjoj problematici. Tema broja je “Zašto i kako (pre)urediti (F)BiH”, ali su osim njoj posvećenih tekstova, kao i u ranijim brojevima, prisutni i oni čija je tematika vezana uz odabrane relevantne aktualnosti europske i globalne intelektualne zajednice. Tako se profesorica na Teološkom fakultetu “Matija Vlačić Ilirik” u Zagrebu Jadranka Brnčić, u tekstu “Ricoeurova hermeneutika” osvrće na tumačenja značenja i poruka, prije svega onih u tekstualnim zapisima, koja je primjenjivao znameniti francuski filozof Paul Ricoeur (1913-2005). Ona svoj tekst temelji na tezi da je “Ricoeurova hermeneutika alternativa dekonstrukciji utoliko što ne poriče mogućnost prenošenja značenja i ne odriče ga se u potpunosti, ali proces tumačenja smatra i održava otvorenim, dinamičnim, dijaloškim, polifonim”. U broju je prenešen i tekst samoga Ricoeura “Osoban i narativan identitet” iz 1990. godine, u prijevodu profesorice Brnčić. Autor je u tekstu široko teorijski problematizirao pitanje identiteta sudionika u svim vidovima komunikacije, kao jedne od presudnih determinanti same te komunikacije, a jezgrom njegovog pogleda na tu temu mogao bi se smatrati stav: “… ako bi moj identitet izgubio svaku važnost u svakom pogledu, ne bi li također postao posve nevažnim i identitet drugoga?”.
U povodu 85. rođendana istaknutog švicarskog katoličkog teologa Hansa Künga (r. 1928.), novi broj “Statusa” sadrži temat “U potrazi za autentičnim kršćanstvom”. Po sarajevskom katoličkom teologu Alenu Kristiću, autoru članka “Protiv religijskog ateizma”, Kungova se važnost prije svega očituje u tome što “… zorno pokazuje što bi se dogodilo kad bi u našoj regiji religijske institucije i politički režimi odustali od savezništva, koje je usmjereno na odgajanje vjernika i građana u poslušnički – konformistički duhu”. U tematu je objavljen govor Hansa Künga izrečen tijekom Drugoga ekumenskoga crkvenog susreta u Münchenu 2010. godine, naslovljen “Kakvu vjeru živjeti?”. Pred katoličkim, protestantskim i pravoslavnim slušateljima problematizirao je tada mogućnosti autentičnog življenja kršćanske vjere u uvjetima suočavanja svih kršćanskih konfesija s novim, ali i dosad skrivanim kušnjama i izazovima. Odgovor je ponudio u povratku zajedničkim temeljima njihove vjere, kao i u uzajamnom napajanju najboljim specifičnostima svake od tih konfesija, ali i u odnosu na pojedine aspekte ateističkih praksi, te u prevladavanju povijesno uvjetovanih i kršćanski neutemeljenih pojednostavljivanja i pretjerivanja. U tekstu njemačkog teologa Hermana Haringa “Cjeloviti pogled na njegov stvaralački opus”, daje se pregled rada Hansa Künga kao nekonformističkog mislioca, sistematičara i vizionara, koji je usmjeren na borbu za otvaranje kršćanske vjere kako bi se ona u svijetu iznova razumjela, uz temeljnu tezu da preko religija i njihove odgovornosti u globaliziranom svijetu pitanje o Bogu postaje važnije što ga se više sučeljava s budućnošću svijeta. Temat je zaključio istaknuti sarajevski književnik i publicist Željko Ivanković tekstom “Osvajanje slobode ili borba za istinu”, podsjećajući da “Küng ne idealizira, ne traži nemoguće, on samo poziva sebe i one s kojima dijeli duhovnu zavičajnost kršćanstva na vrijednosti koje postoje i za čije napuštanje nema nikakvih stvarnih razloga, pogotovu ne potreba i opravdanja”.
Nastavit će se…