Većina svjetskih znanstvenika ne spori više da će do 2050. uslijed otopljavanja i podizanja razine mora padaline biti znatno obilnije, vjetrovi snažniji, poplave na Starom kontinentu razornije i češće. Neslaganja među stručnjacima ima samo u predviđanju razmjera prirodnih katastrofa.
Nije novost da će se u Europi do sredine stoljeća pod naletima bujica korita češće izlijevati, ali jeste to što će, kako pokazuju tek objavljena istraživanja, poplave na cijelom kontinentu biti međusobno povezanije, preosi kurir-info.rs.
Do sada su istraživanja bila ograničena na pojedine riječne slivove, ali studija koja je objavljena u specijaliziranom časopisu „Nature climate change ” ukazuje na to da će izlijevanje korita rijeka jednog sliva pogađati mnogo više nego do sada druge regije i slivove širom Starog kontinenta.
Brendan Jongman, sa amsterdamskog sveučilišta, vodeći autor ovog multidisciplinarnog istraživanja, ukazuje za londonski „Independent” da se „analizom promjena kišnih modela” došlo do zaključka da će poplave postati paneuropski problem i da će do sredine stoljeća uzrokovati trećinu gubitaka u nacionalnim ekonomijama.
„Usporedbe radi, u prvih 12 godina ovog stoljeća, kako ističe ova studija, prosječni troškovi zbog poplava u EU iznosili su oko 4,9 milijardi eura godišnje. Na bazi projekcija o količini padalina sljedećih desetljeća i postojećih obrana od plavljenja, troškovi EU će se do 2050. povećati na 23,5 milijardi eura godišnje”, kaže profesor Jongman.
Samo će se donekle pojedine nacije moći zaštititi izgradnjom boljih i čvršćih brana na svojim slivovima, ali, po mišljenju autora studije, europsko društvo bi moralo stvoriti znatno jači fond solidarnosti za sve regije u kojima postoji rizik od vodene stihije. Jer one će se na jedan ili drugi način odraziti na sasvim drugom kraju kontinenta.
Poplave i olujni pljuskovi na Balkanu – u Srbiji, BiH i Hrvatskoj – također su potakli znanstvenike na objašnjenja, pa tako časopis „Scientific American” iznosi procjenu Svjetske meteorološke organizacije (SMO) da bi posljedice bile višestruko katastrofalnije da meteorolozi nisu na vrijeme dali točnu prognozu.
Dimitar Ivanov iz SMO kaže da ova organizacija radi sa lokalnim stanicama na predviđanju ekstremnih vremenskih nepogoda, ali posebno ističe da je neophodan dobar odnos povjerenja između meteorologa i civilnih vlasti. Tek nedavno se zajedničkoj platformi SMO priključila i BiH. Kad se dogodi nepogoda u bilo kojem dijelu svijeta, meteorolozi daju sveobuhvatno upozorenje.
Specijalizirani časopisi podsjećaju da je „Balkan već iskusio klimatske ekstreme posljednjih godina”. Zima2011/2012. bila je jedna od najhladnijih i najoštrijih u posljednjih nekoliko desetljeća, a slijedilo je pakleno ljeto, što je izazvalo neobuzdane požare.
Prosječna temperatura na planeti bit će, kako se slažu instituti iz cijelog sveta, za jedan do dva stupnja viša nego što je danas, što je mnogo veći rast nego u nekim prethodnim stogodišnjim periodima.
Milijuni ljudi će izravno na svojoj koži osjetiti ove promjene, naročito oni koji žive na obalama mora i oceana. Delte pojedinih rijeka će se salinizirati, a plaže i obale bit će na neki način oštećene na cijelom svijetu, što će imati ogromne posljedice po turizam. Time se u Europi naročito bave španjolski instituti, koji ističu da će i njihova Costa brava pretrpjeti velike štete i u infrastrukturi.
Od 1900. godine porast nivoa mora bio je 20 centimetra, a po projekcijama španjolskih instituta do 2050. Porast će dodatnih 25 centimetra, što tamošnji stručnjaci povezuju s porastom temperature vode i topljenjem glečera i leda na Grenlandu, Arktiku i Antarktiku.
Prognoza NASA po kontinentima
Stručnjaci NASA napravili su prognozu o utjecaju klimatskih promjena na kontinente.
Europa: Povećan rizik od katastrofalnih poplava u unutrašnjosti kontinenta. Na obalama mora poplave će biti češće, kao i erozija tla. Na jugu kontinenta prinosi žetvi će biti znatno smanjeni.
Latinska Amerika: Postupno smanjivanje teritorija pod tropskim šumama, naročito u istočnim dijelovima Amazonije. One će ustupiti mjesto travnatim stepama.
Sjeverna Amerika: Tanji i kraći snježni pokrivač na planinama. Više padalina i žešće suše u predjelima gdje inače nema dovoljno kiše.
Afrika: Već krajem ovog desetljeća oko dvjesta milijuna ljudi mogli bi ostati bez dovoljno vode za piće. U sušnim predjelima moglo bi doći i do većih nestašica hrane.
Azija: Na jugu, u centralnom dijelu i na jugoistoku, doći će do nestašica pitke vode, dok će veliki obalni pojas biti izložen poplavama.
Govoreći o klimatskim promjenama i predviđanjima kako će se to odraziti na planetu i život, znanstvenici ističu da oni ne mogu predvidjeti točne klimatske prilike određenog mjeseca na bilo kojem odredištu za pedeset godina. Ali mogu predvidjeti da će na primjer za pedeset ili četrdeset godina količina padalina na globalnom nivou biti povećana za pet posto, u najboljem slučaju, ili za 15 posto u lošijem scenariju.
Ali, kako ističe Manuel de Castro, sa španjolskog sveučilišta Castilla la Mancha, neće sve regije dobiti podjednaku količinu padalina. Po pravilu, na već nakvašene oblasti sručit će se najveće kiše, dok na sušne neće pasti dovoljno kapi, kaže profesor De Castro, čije riječi prenosi madridski „Mundo”.
A hoćemo li mi na Balkanu morati početi uzgajati kaktuse umjesto krumpira u sušnim predjelima, onim gdje će nas poplave zaobići, kao što predviđaju pojedini građani?
Ni promjena temperature neće biti svuda ista, iako će ledenih dana biti za 20 do 70 posto manje, dok će broj vrelih dana porasti između 30 i 250 posto, naročito na srednjim nadmorskim visinama.
„I trajanje i intenzitet suša će se vjerojatno povećati u regijama poput Mediterana, središnje Europe i Srednje Amerike, u sjeveroistočnom Brazilu i Južnoj Africi”, kaže profesor Manuel de Castro.
Jedno je sigurno, dodaje on, do 2050. neće više biti nijednog ozbiljnog znanstvenog kruga u svijetu sumnjičavog prema posljedicama globalnog zagrijavanja. Toliko će one biti očigledne. (kurir-info.rs)
Must Read
- Advertisement -
Ex eodem spatio
- Advertisement -