Nakon što je danas prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Vesna Pusić u Zagrebu izjavila da je predstudija izvodljivosti koju je naručila Europska komisija (EK) pokazala je da je Pelješki most apsolutno najbolja opcija povezivanja juga Hrvatske s ostatkom države, reagirao je pomoćnik ministra za komunikaciju i transport Bosne i Hercegovine i član Savjetodavnog odbora za izbor najbolje prometne opcije u neumskom koridoru Izet Bajrambašić.
Bajrambašić je pojasnio da će se u ponedjeljak, 6. svibnja održati tek prvi sastanak Savjetodavnog odbora gdje će se razraditi metodologija izračuna osam opcija povezivanja.
Inače, predstavnici BiH, među kojima i Bajrambašić, sudjeluju na sastancima Savjetodavnog dobora s predstavnicima Republike Hrvatske i Europske komisije u vezi s izborom najbolje prometne opcije u neumskom koridoru.
“Nijedna opcija još uvijek nema ni ulazne podatke da bi se mogla analizirati. Dakle, tek razrađujemo metodologiju rada. Održan je ranije jedan sastanak na kojem su se samo upoznavali članovi Odbora. Mi tek pristupamo izradi. U ponedjeljak imamo i prvi sastanak Savjetodavnog odbra s konzultantom ‘Safageom’ iz Francuske. Inače, ‘Safage’ je konzultant i mi kao Savjetodavni odbor moramo prihvatiti njihov rad. U ponedjeljak će se razgovarati samo o stručnim stvarima. Nitko se neće doticati politike. Izjava ministrice Pusić apsolutno nije u kontekstu naše predfizibiliti studije koju tek radimo”, rekao je Bajrambašić za agenciju Anadolija.
On najprije nije mogao vjerovati u točnost izjave koju je danas dala ministrica Pusić, ističući da” takva izjava nije mogla doći od bilo kojeg dužnosnika Hrvatske”, jer i predstavnici Hrvatske sudjeluju na sastanku 6. svibnja gdje će se tek govoriti o metodologiji za početak rada.
Upozorio je da to neće moći tek tako proći.
” Mi smo u našim prethodnim komentarima na sve opcije istakli da most Pelješac ima nekoliko problematičnih, spornih stvari. Prvo, pravnopolitička situacija, koja se odnosi na primjenu Konvencije Ujedinjenih naroda (UN) o pravu mora koju je Hrvatska u potpunosti pogrešno primijenila u svojim zakonima. Oni osporavaju pravo BiH na njezin suverenitet na moru i njen slobodan pristup otvorenom moru! Mi smo, također, istakli velike građevinske rizike u pogledu gradnje mosta obzirom da se radi o stupovima visine 100 metara, kao i problem održivosti takvog građevinskog objekta, jer je Neum trusno područje s aspekta potresa”, istakao je Bajrambašić.
Nadalje, Bajrambašić je podvukao da će BiH biti protiv projekta mosta Pelješac ukoliko Hrvatska bude jednostrano krenula u realizaciju projekta.
” Mi smo protiv toga uvijek bili iz razloga jer se nije utvrdila pomorska granica i pravo BiH u pogledu Konvencije o pravima mora. I ja, kao i ministar prometa i komunikacija gospodin Damir Hadžić smo isticali da postoje dva problema za most Pelješac, a prioritetno je razgraničenje na moru, kao jedan posao, a drugo je primjena Konvencije o pravu mora”, izjavo je Bajrambašić za AA.
Pusić je novinarima prije početka današnje sjednice hrvatske Vlade, najavljujući da će s potpredsjednikom EK zaduženim za transeuropska mreže, transport i promet razgovarati io Pelješkom mostu.
“Dobili smo predstudiju izvedivosti koja pokazuje da je most, apsolutno gledano, ne samo financijski, nego schengenski i politički te fitosanitarno i najbolja opcija. Mi moramo napraviti takav projekt biti prihvatljiv, ali tu predstudiju naručila je Europska komisija i izabrala agenciju koja je radila tu studiju. U obzir su uzete dvije varijante mosta s pristupnim cestama i cestom po Pelješcu, koje su dobile 14 bodova, a primjerice koridor kroz BiH je dobio minus 19 bodova “, kazala je Pusić.
Nije točno da je Europska komisija odlučila da je gradnja Pelješkog mosta najbolja opcija!
Potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za promet Siim Kallas, koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj, izjavio je u četvrtak u Zagrebu da još nije izabrana solucija što se tiče povezivanja juga Hrvatske s ostatkom zemlje, niti je bilo kojoj mogućoj varijanti dana prednost.
“Koliko ja znam nijedna solucija nije izabrana, niti je bilo čemu dana prednost. Moji kolege iz regionalnog razvoja isto tako su potvrdili da još nema konačnog rješenja niti odluke. To nije pitanje prometa, to je zapravo pitanje politike regionalnog razvoja”, rekao je Kallas u izjavi za novinare nakon sastanka u Banskim dvorima s hrvatskim ministrom pomorstva, prometa i infrastrukture Sinišom Hajdaš Dončićem, koji mu je formalni domaćin u Hrvatskoj.
Podsjećamo, prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izjavila je ranije u četvrtak da je predstudija izvedivosti koju je naručila Europska komisija pokazala je da je Pelješki most apsolutno najbolja opcija povezivanja juga Hrvatske s ostatkom države.
“Po preliminarnim rezultatima, koji su još u fazi nacrta i koji će biti gotovi, vjerujem, do kraja šestog mjeseca, vjerojatno će najbolja solucija biti izgradnja Pelješkog mosta”, rekao je novinarima Hajdaš Dončić, ali je naglasio da se radi tek o nacrtu. Podsjetio je da je ministarstvo prije nekoliko mjeseci ugovorilo izvedbu studije o povezivanju juga Hrvatske s ostatkom zemlje te da se u njoj analiziraju mogućnosti povezivanja.
Hajdaš Dončić je rekao da je s Kallas razgovarao o pet ključnih tema: regulaciji transeuropskih prometnih mreža (TEN-T), instrumentu za njeno financiranje CEF-u, četvrtom željezničkom zakonskom paketu EU-a, statusu predstudije izvedivosti povezivanja Hrvatske s jugom države i statusu strategije prometa RH kao jedan od preduvjeta za uključivanje u europske koridore. Također su započeli razgovore o zrakoplovstvu, posebice s naglaskom na sigurnost zračnih luka, te o pomorstvu.
Po njegovim riječima, ono što je sada za RH strateški najvažnije je definiranje “Core Networka”, odnosno osnovne mreže koridora te uključivanje hrvatskih prometnih pravaca u tu mrežu kako bi mogli povući sredstva iz europskih fondova.
Ponovljena su hrvatska stajališta da željezničke poveznice od Slovenije do Srbije, koridor 10, zatim željeznička ruta od granice s Mađarskom do Rijeke kao i unutarnji plovni put Dunav postanu sada kroz novu regulativu sastavni dijelovi TEN-T koridora jer to Hrvatskoj omogućuje sufinanciranje spomenutih dionica u iznosu do 85 posto. “Dakle, kad govorimo o željeznici govorimo onda o iznosu koji je zapravo ukupno, koji ne uključuje samo riječki koridor, veći od tri milijarde eura u razdoblju između 2014. i 2020.”, istaknuo je hrvatski ministar, a prenijela Hina.
Također je izjavio da ministarstvo završava prometnu strategiju RH za što je osigurano 100-postotno financiranje.