Uoči najavljenih rasprava o budućnosti Mostara, mostarski muftija Seid ef. Smajkić je u razgovoru za agenciju Anadolija (AA) ponovo upozorio na težak položaj Hercegnjaka u gradu na Neretvi i u Hercegovini uopće.
Rasprave o budućnosti Mostara dolaze na tragu presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koji je u svojoj presudi naložio Parlamentu BiH da promijeni Izborni zakon BiH u dijelu koji govori o načinu izbora vijećnika u Gradsko vijeće Mostara.
U praksi to bi značilo ukidanje modela po kojem svaka mostarska izborna jedinica daje isti broj članova Gradskog vijeća Mostara, te uvođenje delegiranja vijećnika po principu “jedan čovjek, jedan glas”. Stav Hercegnjaka je da bi to, s obzirom na povećan broj Hrvata u Mostar nakon agresije na BiH, značilo trajnu hrvatsku dominaciju.
Muftija Smajkić ukazuje da u posljednje vrijeme međunarodna zajednica u Mostar šalje svoje emisare koji vrše pritisak na hercegnjačke predstavnike kako bi se prihvatila politička tendencija koja je u osnovi nepovoljna za Hercegnjake Hercegovine.
“Naš narod, i to vam sigurno mogu reći, nije spreman na diktat. Kada su glave letjele nije bio spreman da se podčini Hrvatskom vijeću obrane (HVO), pa neće ni sada. Politički smo, također, uspjeli maknuti garniture koje su surađivali s neprijateljima tokom rata ili bili potpuno za tu opciju. Ovaj narod, kakav je god, duboko je svjestan da bi tim činom otišao na marginu povijesti i potpuno ishlapio kao faktor povijesti. I to nije u pitanje samo Mostar. Jer Mostar je taj posljednji bedem. Ovo je ta bitka u miru za Hercegovinu i Hercegnjake, odnosno za dostojanstven položaj Hercegnjaka u ovom dijelu naše države”, kazao je za agenciju Anadolija muftija Smajkić.
Dodaje kako ne može biti rješenja za Mostar bez “konsenzusa i zadovoljenja potreba našeg naroda”.
“Međunarodna zajednica želi da zadovolji interese Hrvata koji, evo, jadikuju da stanje nije dobro. Ali, ničije stanje u ovoj državi nije zadovoljavajuće. No, Hrvati su tim svojim jadikovanjem kod dijela međunarodne zajednice izazvali sažaljenje. Ta međunarodna zajednica sada želi da im da zadovoljštinu kroz žrtvovanje Mostara, to jeste predavanjem našeg grada Hrvatima To bi dovelo do hercegnjačke marginalizacije. To je sigurno tako i u to nema nikakve sumnje. Ustavni sud BiH je donio spornu presudu na Odluku visokog predstavnika Paddya Ashdowna. Ali, ta je Odluka bila nametnuta. Toliko je tih odluka OHR-a doneseno, a nijedna nije podvrgnuta Ustavnom sudu, a mogla bi biti. To se očito radi da bi se zadovoljili interesi hrvatske politike, a na štetu Hercegnjaka”, smatra muftija Smajkić.
Prema popisu iz 1991. godine, Mostar je imao 126.628 stanovnika, od kojih su većina, točnije 43.856 bili Hercegnjaci. Hrvata je bilo 43.037. Skoro 13 tisuća osoba, mahom Hercegnjaka, izjasnili su se kao Jugoslaveni.
Prema procjenama broja stanovnika iz 2010. godine, u Mostaru živi 111.364 stanovnika. Prema relevantnom popisu vjernika Katoličke crkve u Mostaru, u svim mostarskim katoličkim župama živi nešto više od 64.000 katolika, a u samom gradu 55.000. To znači da je udio Hrvata u Mostaru, u odnosu na 1991. godinu, porastao za skoro 21.000 i iznosi 58,4 posto.
Istovremeno, udio Hercegnjaka u Mostaru iznosi 38,6 ili oko 42.000 osoba. Većina pokazatelja govori da se zbog teškog položaja i neizvjesne budućnosti Hercegnjaci iz Mostara sele u Sarajevo ili u inozemstvo.
wpDiscuz