Vrijeme smrti smatra se trenutak kad je došlo do srčanog zastoja, odnosno, kad prestane električni impuls koji pokreće otkucaje. Kao posljedica, srce prestaje kucati. Trenutak kad se srce zaustavi smatra se vremenom smrti. Ali, pitanje je zahvaća li smrt odmah naš um ili u njega ulazi postepeno?
Neki su znanstvenici proučavali iskustva blizu smrti (NDE) kako bi stekli uvid u to kako smrt zahvaća mozak. Ono što su pronašli je izvanredno. Val struje ulazi u mozak nekoliko trenutaka prije smrti mozga.
Jedna studija iz 2013. na Sveučilištu Michigan, koja je ispitivala električne signale unutar glava štakora, otkrila je da su ušli u stanje ‘hiper-upozorenja’ neposredno prije smrti, piše bigthink.com.
Znanstvenici počinju misliti da je NDE uzrokovana smanjenim protokom krvi, zajedno s abnormalnim električnim ponašanjem unutar mozga. Tako bi stereotipni ‘tunel bijelog svjetla’ mogao proizaći iz vala neuronske aktivnosti.
Dr. Sam Parnia je direktor istraživanja intenzivne njege i reanimacije, na NYU Langone School of Medicine u New Yorku. On i njegovi kolege istražuju točno kako mozak umire.
U dosadašnjem radu vodio tim koji je proučavao životinje analizirajući trenutke prije i poslije smrti.
“Mnogo puta, oni koji su imali takva iskustva govore da plutaju po sobi i da su svjesni medicinskog tima koji radi na njihovom tijelu”, rekao je dr. Parnia za Live Science.
“Opisuju kako liječnici rade, svjesni su njihovih razgovora, svjesni su i svih stvari koje su se događale, a koje ne bi trebali znati. Potvrdili su to i liječnici.”
“Pa kako bi oni koji su bili tehnički mrtvi bili svjesni onoga što se događa oko njih? Čak i nakon što se naše disanje i otkucaji srca zaustave, svjesni smo 2-20 sekundi”, kaže dr. Parnia.
Toliko je vremena potrebno da i korteks prestane raditi bez dovoda kisika. A to je dio mozga koji razmišlja i donosi odluke. Također je odgovoran za dešifriranje informacija prikupljenih iz naših osjetila. Prema Parniji u tom razdoblju, ljudi izgube reflekse iz moždanog stabla – refleks osjeta i kretanja.”
Moždani valovi iz korteksa u tom trenutku ne mogu se više detektirati, ali i tada može proći još sat vremena da se ugasi naš organ za razmišljanje.
Obično, kada se srce zaustavi netko nastavi s kardiopulmonalnom reanimacijom. To će osigurati oko 15% kisika potrebnih za obavljanje normalne funkcije mozga.
“Ako uspijete ponovno pokrenuti srce, a to je ono što CPR pokušava učiniti, postupno će početi ponovno funkcionirati mozak. Što duže pokušavate s reanimacijom, potičete i rad mozga, ali on radi malo sporije”, kaže doktor Parnia.
Posljednja studija dr. Parnie istražuje veliki broj Europljana i Amerikanaca koji su doživjeli srčani zastoj i preživjeli.
“Na isti način na koji skupina istraživača može proučavati kvalitativnu prirodu ljudskog iskustva ljubavi, pokušavamo razumjeti točne osje koje ljudi doživljavaju kad prolaze kroz smrt, jer smoshvatili da bi to moglo biti univerzalno iskustvo u trenutku smrti.”
Jedan od ciljeva je promatrati kako mozak djeluje i reagira tijekom srčanog udara, kroz proces smrti i tijekom oživljavanja. Koliko kisika točno treba da mozak ponovno počne reagirati? Kako je mozak radio nakon oživljavanja? Učenje o tome gdje su linije života i smrti može poboljšati tehnike oživljavanja, koje bi mogle spasiti bezbroj života godišnje.
“Istodobno, također, proučavamo ljudski um i svijest u kontekstu smrti. Postoji li svijest i li ju smrt poništava, tj. nastavlja li se nakon nekog vremenskog razdoblja – i kako se to odnosi na ono što se događa u mozgu u realnom vremenu”, kaže Parnia.
wpDiscuz