Neposredno prije intervjua s potpredsjednikom Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Miloradom Pupovcem zakazanog za nedjeljno dopodne stižu vijesti iz Srba da je policija uklonila okupaciju tamošnjeg spomenika ustanku naroda Like, na kojem se svakog 27. srpnja obilježava obljetnica početka antifašističkog otpora iz 1941. godine. Jedna od minornih pravaških strančica, proustaška A-HSP, svojim je šatorom podignutim na tom mjestu pokušala onemogućiti ovogodišnju proslavu.
Lani vam je vođa A-HSP-a, prilično opskurni Dražen Keleminec, sa svog kontraskupa poslao poruku da u Srbu više nećete slaviti?
– Nije to prvi put da čujem prijetnje i da nas se ometa u djelovanju, posebno u komemorativnim praksama. Ali htio bih istaći da je za Srbe u Hrvatskoj antifašizam jedna od temeljnih vrijednosti do koje nam je izuzetno stalo. Štoviše, smatram ga jednim od temelja našeg identiteta.
Pravaši osporavaju upravo antifašistički karakter događaja koji se obilježavaju u Srbu. Tvrde da je riječ o četničkoj osveti nad Hrvatima?
– Tvrde isto što i ustaška propaganda ’41. i ’42. godine. Za sve što ima veze s otporom prema vrijednostima na kojima se zasnivala Nezavisna Država Hrvatska i na kojima je počivao ustaški pokret, a riječ je prije svega o rasnim zakonima, oni će reći da je četničko. Pa su onda za njih četnici i Stipe Mesić i Ivo Josipović i Zoran Milanović…
Kako objasniti da je policiji trebalo toliko vremena da ukloni šator u Srbu?
– Policija s fenomenom šatora kod nas već duže vrijeme ima teškoće. I nije to problem samo sadašnjeg, nego i prethodnog ministra unutarnjih poslova.
Neke veteranske organizacije istodobno traže da Hrvatska blokira Srbiju u otvaranju pregovora s Europskom unijom?
– Blokade nisu korisne. Da su korisne, onda bi problemi između Hrvatske i Slovenije već odavno bili riješeni. Upravo suprotno, blokada Srbije mogla bi se poput bumeranga vratiti Hrvatskoj kao njen vlastiti problem. Jer sva ta pitanja koja su između Zagreba i Beograda još otvorena, kao što je sudbina nestalih, povratak izbjeglica, neriješena granica, manjinska prava, sva su ta pitanja zajednički problem i obje strane imaju svoj dio obaveza u njihovom rješavanju. Oni koji zagovaraju blokadu Srbije ne žele to vidjeti ili zapravo pokušavaju onemogućiti Hrvatsku u ispunjavanju njenih zadaća. Ali to neće ići. Jer ni Srbi nisu zaustavljali Hrvatsku u njenom pristupanju Europi. Ni Srbi u Hrvatskoj ni Srbija.
Dolaze izbori, kako vidite promjene u HDZ-u? Ozbiljne reforme ili…?
– Za ozbiljne reforme trebat će vremena. Kao što bi to trebalo svakoj stranci ukoliko nije riječ o sječi knezova, odnosno nekoj vrsti unutrašnjih revolucionarnih promjena. Za HDZ je sigurno jako dobro da je za predsjednika izabrao Andreja Plenkovića, čovjeka koji nema nikakvih repova ni tereta, u bilo kojem smislu, koji je za hrvatske političke prilike natprosječno obrazovan te ima zavidnu političku karijeru i vrlo respektabilne međunarodne kontakte i poznanstva.
Jeste li spremni surađivati s takvim HDZ-om?
– Da, mi smo s HDZ-om nakon izbora spremni surađivati, neovisno o tome hoće li se oni naći u vlasti ili u opoziciji. Interes je ne samo moje stranke i Srba u Hrvatskoj, nego je interes i drugih stranaka, uključujući i SDP, da međusobno surađuju.
Velikih promjena ima i na ljevici. Kako gledate na stvaranje Narodne koalicije?
– Očito je Zoran Milanović teško podnosio udarce dijela desne političke scene i dijela vrlo desnog konzervativnog krila katoličkog klera koji su njegov SDP proglašavali nenarodnom strankom, pa im je spakovao odgovor. Drugo, odlukom da proširi koalicijski potencijal svoje stranke i koalicije sve do uključivo desnog centra Milanović pokazuje da nije politički sektaš i ne dijeli Hrvatsku na mi ili oni, odnosno da se njegovo “mi” ne zaustavlja na SDP-u i socijaldemokratskoj politici. To je svakako politički racionalan i pragmatički opravdan izbor.
Vidite mogućnost suradnje svoje stranke, SDSS-a, s Narodnom koalicijom?
– Nema nikakve sumnje da ćemo naći nekakav modus suradnje sa SDP-om, ali sasvim sigurno drugačiji nego što je to bilo u proteklom razdoblju. Očekujem bolje definiranu i obostrano mnogo korisniju kooperaciju.