Država je prema definiciji organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom. Države mogu biti suverene ili mogu biti članovi savezne države, odnosno federacije u kojoj je savezna država nositelj suverenosti.
Vlade konstitutivnih država u federaciji mogu imati ovlasti neovisno o federalnoj vlasti. Često su te države postojale prije udruživanja u federaciju.(UK)
U hrvatskom jeziku, riječi “država” i “zemlja” često imaju istovjetno značenje.
Republika Hrvatska je država. Srbija je Država. UK je država. Australija država. Japan je država.
Država ima svoj parlament. Parlament može raspravljati o bilo čemu. Teoretski bilo koja država može donijeti Deklaraciju o migrantima. Koji su građani drugih država. Može donijeti deklaraciju o Armenskom genocidu. Recimo i BIH to može donijeti da je država. A nije. I bilo bi jako lijepo da donese tu deklaraciju i osudi genocid nad našom kršćanskom braćom koji je počinio naš zajednički osvajač. Hrvatska ima pravo donijeti Deklaraciju o ozonskom omotaču. O stanju lopoča u Amazoniji. Samo izgleda prema Bošnjacima, Hrvatska nema pravo donijeti Deklaraciju, čak niti prosvjednu notu o položaju hrvatskog naroda u BIH. Sve da taj narod nisu Hrvati, da se radi recimo o Bošnjacima koje granatira, recimo JNA, Hrvatska i u tom slučaju ima pravo donijeti Deklaraciju o položaju Bošnjaka u BIH. Prema međunarodnom pravu, ako bi slom Bošnjaka, recimo u slučaju rata, ugrozio interese i sigurnost u Hrvatskoj, Hrvatska ima pravo proglasiti uključenje u rat . Uzmimo da Turska vojno napadne BIH i bude ugrožen srpski narod u BIH ali i granice Hrvatske, Hrvatska ima pravo proglasiti Deklaraciju o položaju Srba u BIH i ući u vojni savez s njima. Dakle država može svašta.
BIH isto tako ima pravo donijeti Deklaraciju o Pelješkom mostu, ima pravo donijeti deklaraciju o položaju romske zajednice u Hrvatskoj, o položaju Bošnjaka u Hrvatskoj. Ta Deklaracija postaje međunarodni dokument. Javni. Ona je onda političko gorivo. Postoji. I to je njen sav učinak. Koliko će koja deklaracija donijeti učinka ovisi opet o snazi i sposobnosti svake države. No na međunarondom planu činjenica je da je 23 godine nakon Daytona Hrvatska donijela Deklaraciju o položaju Hrvata u BIH. Sigurno je nije donijela zato što je Hrvatima u BIH super i što imaju “prevelik katalog prava”. I tu leži vrijednost Deklaracije.
Ono što Države ne smiju, ne smiju određivati drugim državama, o čemu one smiju govoriti u svojim parlamentima. To je miješanje u unutarnja pitanja druge drave. BIH naprosto nema pravo određivati Hrvatskoj o čemu će govoriti u svom parlamentu. Naročito nema smisla da Hrvatskoj to poručuje Željko Komšić. Naročito on bi morao šutjeti.
Ukratko tema Deklaracije je top tema u BIH, daleko više nego u RH, a bošnjački pozivi da se građanima RH ograniči sloboda govora u parlamentima miješanje su u unutarnja pitanja BIH.
Napomena: Ovaj bosanski političar sa fotografije, bio je inicijator zaključka Federalnog parlamenta BIH o potrebi federalizacije Hrvatske. Toliko o miješanju.