Lars-Gunnar Wigemark, šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH smatra da se u BiH u posljednje vrijeme vidi određeni napredak koji nije dovoljan, ali jeste uočljiv.
“Još uvijek smo u početnoj fazi, tek sada trebamo krenuti na sljedeći korak. MMF, Svjetska banka te Europska banka za obnovu i razvoj smatraju ove reforme značajnim i traže da se zadrži ovaj zamah. Tek u trećem koraku promjene će biti uočljive, ali ove reforme predstavljaju važan dio transformacije ove zemlje”, rekao je Wigemark za Klix.ba.
Bh. vlasti se istovremeno kunu u Reformsku agendu, ali nerijetko krše osnovne temelje koje su prihvatile u ovom dokumentu. Primjer je svakako dodatno porezno opterećenje u vidu oporezivanja toplog obroka i regresa, oporezivanja dobiti izvoznicima i drugih odluka u kojima mnogi vide licemjerje bh. vlasti.
Veleposlanik Wigemark kaže da EU prati provođenje reformi i da je već napravljena procjena reformi koje su provedene, kao i akcijskih planova koji su razvijeni na svim razinama vlasti.
“Točno je da bh. vlasti nisu učinile sve prema planu, ali dosad je to dobro. Ja mogu ukazati na neke negativne dijelove, ali urađen je značajan posao pri čemu ne govorimo o postotcima urađenog. Uzmite, naprimjer, novi Zakon o radu za koji znam da nije popularan među radnicima koji su zabrinuti za određene beneficije”, kaže Wigemark koji dodaje da je najvažniji dio EU inicijative i reformskih procesa stvaranje novih radnih mjesta za sve obične ljude.
Prema Wigemarkovom mišljenju, BiH ima zastarjeli sustav radnog prava pri čemu ima izuzetno visoke poreze na rad pri čemu bi u budućnosti BiH trebala ići ka tome da smanji porez na rad i poveća poreze na potrošnju, što su osnove suvremene ekonomije.
Reforme koje predstoje moraju provesti bh. vlasti, ali Wigemark ističe da je ovo jedinstven pristup koji podržavaju EU, MMF, Svjetska banka, Sjedinjene Države…
“Ovo nije najambiciozniji plan reformi u posljednjih 20 godina u BiH. Istina, još uvijek ima dosta krutosti, ljudi oklijevaju s promjenama, a obični građani još ne vide dovoljno rezultata. No, rast gospodarstva je izvjestan, bh. ekonomija raste brže nego bilo koja druga u regiji, ali nitko ne želi proslaviti tu činjenicu”, smatra Wigemark uz napomenu da su protekli izbori pokazali da se politički lideri, ali i građani, usredotočuju na pogrešne stvari.
Wigemark objašnjava kako EU ne kaže da BiH ne mora provoditi i političke reforme. EU neće odustati od Kopenhaških kriterija, poštivanje ljudskih prava je temelj pregovora, dodaje Wigemark.
“Ovaj ured, čak i prije mog dolaska, je razgovarao s tisućama bh. građana. Oni su locirali ključne probleme kao što su nezaposlenost, loš obrazovni sustav, loše zdravstvo… Iz toga je proistekao Sporazum o rastu i zapošljavanju, kao i naknadni reformski plan… Ovdje govorimo o potrebama običnih ljudi, volim koristiti taj termin umjesto ‘građani’ koji je pomalo komunistički termin”, kaže Wigemark.
Jedan od ciljeva reformi jeste odvajanje ekonomije od politike pri čemu Wigemark kaže da je institucijama EU jasno da u BiH postoji previše uplitanja političkih stranaka u ekonomiju.
“Ta spona mora nestati. Mi smo svjesni da se političke stranke podijele i dogovore koje tvrtke će biti njihove poslije izbora. Koalicije se dogovaraju tako, dogovaraju se koje tvrtke će oni preuzeti. Javni sektor se smatra resursom političkih stranaka, a ne servisom običnih ljudi”, dodaje Wigemark. On se ne slaže da njegove kritike i kritike drugih dužnosnika EU ostaju površinske, zadržavajući se na općim mjestima bez konkretnih primjera.
Suštinsko pitanje reformi prema Wigemarkovom mišljenju jeste integracija BiH, pri čemu u cijeloj BiH moraju biti isti uvjeti poslovanja, važiti isti standardi.
“Vi morate postati jedan subjekt, neka lokalna pravila mogu opstati, ali opće zakonodavstvo mora biti usklađeno u cijeloj zemlji. Kada započnete prilagodbu i pregovore sa EU, kada se otvori neko poglavlje, to zapravo nisu pregovori, to je prilagodba zakona BiH zakonima EU. Mi nećemo mijenjati naše zakone zbog BiH”, kaže Wigemark uz pojašnjenje da EU BiH vidi kao jednu zemlju koja se želi priključiti EU, što ne znači da se moraju vršiti neke promjene ustroja države.
“Da, imate jedan od najkompliciranijih ustroja i svi znamo zašto je to tako. Određene promjene će se trebati unijeti, ali je moguće napraviti ekonomske promjene bez mijenjanja i zareza u ustavu. Vraćanje na političke promjene je skretanje pažnje sa suštinskih pitanja”, kaže Wigemark za Klix.
Zauzimanja jedne strane u unutarpolitičkim pitanjima, prema Wigemarkovom mišljenju, neće biti, pri čemu će EU podržati svakog lidera koji je spreman raditi na reformama bez poigravanja sa strahovima ljudi.
“Još uvijek previše lidera priča o prošlosti. Previše ih priča o etničkoj pripadnosti umjesto da pričaju o budućnosti. Svi su se obvezali da je EU njihov zajednički cilj, ali i dalje ne vidim u njihovim platformama i stranačkim programima kako oni planiraju povesti ovu zemlju ka EU. EU se svodi na transformaciju, a ovoj zemlji je ovo potrebno”, kaže Wigemark.
Prema njegovim riječima, nije baš pošteno reći da nitko od političkih čelnika nije učinio ništa, da oni samo deklarativno izjavljuju da su za perspektivu članstva u EU.
“Povučeni su neki potezi koji nisu jednostavni i popularni, recimo Zakon o radu, promjene u državnom sektoru koji se mora smanjiti… Ne možete kriviti političare za sve, dosta običnih ljudi se osjeća prijatno u trenutnoj situaciji. Vi morate tražiti od političara da ispune vaše potrebe, glasute za one za koje vjerujete da će ispuniti vaše potrebe”, kaže Wigemark.
Zemlja se mora transformirati iz temelja, pri čemu se to odnosi i na obične ljude.
“Postoje možda ljudi koji misle da mogu raditi kako su radili do sada. Za njih imam vijest, e ne može se nastaviti po starom. Ne može na takav način. Ali jasno je da se sve ne može promijeniti preko noći. Ako netko učini nešto što je u skladu s reformama, ti ljudi zaslužuju neku vrstu pohvale, neku vrstu priznanja. Ne želimo uzimati nečiju stranu, ali biti lider podrazumijeva i donošenje nekih teških i nepopularnih odluka”, kaže Wigemark.