Kada je u proljeće 2013., pola godine nakon što je Željko Komšić napustio SDP BiH, u Sarajevu osnovana Demokratska fronta, među više od 400 delegata, pristiglih iz svih dijelova BiH, nije bilo dvojice danas najbližih suradnika predsjednika stranke Željka Komšića – Emira Suljagića i Reufa Bajrovića. Bajrović se u to vrijeme proslavio fašističkom izjavom, kako Hrvati u FBIH uživaju suviše prava na brojnost, te da po njemu, s obzirom na broj Hrvata u FBIH hrvatsko pitanje i ne trebap postojati. Umjesto da zbog te izjave bude nepoželjan član Komšićeve, navodno socdemokratske partije, on je danas jedan od njenih lidera. Jedna od dvije sive eminencije.
Ništa manje fašistoidno mišljenje o hrvatskom pitanju u BIH nema niti Emir Suljagić. Radikalna struja DF-a koja javnost svakodnevno zgražava takvim ispadima na svom oficijelnom twiteru kakvih bi se jedna ozbiljna demokratska stranka trebala stidjeti. No kada ga ne zna dezavuirati BH javnost što je sa strancima koji ipak poznaju nekakvu kulturu javnog dijaloga? Stranci u BIH ministra lajkaju! On je , bez obzira na izuzetno rigidnu kulturu komunikacije Suljagić je i dalje rado viđen gost među europskom i svjetskom svitom koja Suljagićevom nacionalizmu, zbog grijeha propusta u Srebrenici valjda, podilazi i danas.
Aktualni državni doministar obrane Suljagić i nominalni federalni ministar energije, rudarstva i industrije Bajrović u vrijeme osnutka DF-a nisu bili čak ni članovi stranke, u kojoj će dvije godine kasnije donositi sve ključne odluke, piše Slobodna Bosna. Suljagić se opraštao sa SDP-om, a Bajrović je bio navodno nezavisnog NGO sektora.
List podsjeća da su na osnivačkoj skupštini Demokratske fronte, pored lidera Željka Komšića, za potpredsjednike stranke izabrani Hanka Vajzović, Milan Mandilović i Karolina Karačić, dok je na funkciju glavnog tajnika imenovan Sifet Podžić.
Istodobno su članovi stranačkog Predsjedništva postali Mensura Beganović, Konstantin Jovanović, Maja Stapić, Stanko Vasić, Damir Marjanović, Munir Alibabić Munja, Ivica Šutalo, Alija Šuko, Ekrem Prošić i Dejan Pavić.
No, jedva da je prošla godina dana, a iz rukovodstvo Demokratske fronte već su se povukla četiri „utemeljitelja“; Dejan Pavić, Munir Alibabić, Damir Marjanović i Konstatin Jovanović, i to ponajviše zbog neslaganja sa stranačkom kadrovskom politikom.
Pripreme za osnivanje Demokratske fronte trajale su mjesecima, još od ljeta 2012., kada se Željko Komšić definitivno razišao sa stranačkim kolegama iz SDP-a, ali je na samom početku bilo jasno kako nova politička opcija neće privući samo razočarane socijaldemokrate.
Ne računajući njegove tadašnje savjetnike u Predsjedništvu BiH, uz Komšića su među prvima stali Sifet Podžić, Hanka Vajzović, Milan Mandilović i Karolina Karačić, koji su odranije imali i privatne i poslovne relacije sa Strankom demokratske akcije, odnosno, njihovim kadrovima u stranačkom Odboru za obranu i sigurnosnu politiku.
Umirovljeni general Armije BiH Sifet Podžić je do početka rata bio zamjenik zapovijednika Vojne policije JNA u sarajevskoj vojarni Viktor Bubanj i njegov je pretpostavljeni bio general Fikret Muslimović sa kojim je, jednako tako, odranije bio blizak i Milan Mandilović.
Ranije smo pisali da je Smajo Karačić, suprug sarajevske županijske ministrice za rad i socijalnu politiku Karoline Karačić, bio rezervni policajac i ratni logističar iz kvote Bakira Alispahića, čiji je kadar i dugogodišnji šef Komšićevog ureda Amir Ibrović, inače, nekadašnji djelatnik Službe državne sigurnosti RBiH- poznatije kao (UDBA).
Hanka Vajzović se, opet, s kolegama iz SDA zbližila u vrijeme dok je bila zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo, kada je i uspostavljena politička suradnja između te dvije stranke, otkriva Slobodna Bosna.
List napominje da je početkom 2013., dok se pripremala kadrovska okosnica Demokratske fronte, Odbor za obranu i sigurnosnu politiku SDA, kojim su rukovodili Fikret Muslimović i Bakir Alispahić, djelovao u punom kapacitetu.
U to su vrijeme, također, bošnjački i hrvatski član Predsjedništva BiH iznimno dobro surađivali – špekulira se da je Bakir Izetbegović itekako utjecao na odluku Željka Komšića da napusti SDP i formira vlastitu stranku.
No, problem je nastao kada je došlo do međufrakcijskog sukoba unutar najjače bošnjačke stranke koji se reflektirao i na Demokratsku frontu, budući da su članovi bliski „otpadniku“ Alispahiću kasnije postali najžešća opozicija koalicijskim partnerima iz SDA, piše SB./HMS/
wpDiscuz