Od dužnosnika stranaka pokojne Platforme, HSP-a, SDP-a, SDA i onih koji su podržavali, poput fra Luke Markešića, Slave Kukića i drugih često čujemo kako su „HDZ-ovi sami krivi“ što nisu u Federalnoj vlasti jer su „htijeli sve hrvatske pozicije“. – Oni su tražili da budu „ekskluzivni zastupnici Hrvata, a nitko nema pravo na tu vrstu ekskluziviteta“, reći će predsjednik Glavnog odbora SDP-a i nezakonito izabrani potpredsjednik F BiH Svetozar Pudarić u intervju mostarskom Dnevnom listu.
Piše: Milan Šutalo, dnevnik.ba
U ovim izjavama može se prepoznati nerazumjevanje načela demokracije, odnosno opravdavanje deknonstituiranja jednog suvrenog naroda u BiH, koje se dogodilo 17. ožujka porošle godine nezakonitim preuzimanjem vlasti u Federaciji BiH od stranaka „Platforme“- iliti državnim udarom.
Demokracija je po definiciji vladavina većine, većine naroda. No, kako u BiH po ustavnoj definiciji postoje tri suverena naroda- odnosno građani Bošnjaci, građani Hrvati i građani Srbi, ( i par postotaka ostalih) poštivanje načela demokracije podrazumjeva priznavanje prava političkog predstavljanja tih triju naroda onima koji dobiju nadpolovičnu podršku birača triju nacija. Ako ćemo poštivati načela demokracije onda ne možemo osporavati pravo suupravljanja Bosnom i Hercegovinom kao državom triju suverenmih naroda onim strankama ili koalicijama koje imaju nadpolovičnu podršku birača triju suverenih zajednica.
Sklapanjem postizborne koaliciju dva HDZ-a predstavljaju biračku volju preko 85 posto građana jedne od triju suverenih zajednica u BiH- hrvatske-, puno više od nadpolovične većine. Nije, dakle, ta koalicija, sama sebe proglasili ekskluzivnim predstavnicima Hrvata, već su ih građani hrvatske nacionalnosti na izborima ovlastili da ih predstavljaju u vlasti.
Oni koji su koaliciji dva HDZ-a osporavali pravo ekskluzivnog zastupanja Hrvata u vlasti, što znači imenovanja kadrova na pozicije koje po Ustavu pripadaju Hrvatima, imali su 55 posto podrške bošnjačkih glasača i oko 15 posto podrške građana hrvatske nacionalnosti, ali su, unatoč ,tomu uzurpirali pravao zastupanja i Hrvata i Srba u Federaciji BiH.
Dužnosnici HSP-a, opravdavajući tu uzurpaciju hrvatskih pozicija kažu kako su oni, nakon što dva HDZ-a nisu prihvatili ništa manje od toga da njima pripadnu sve hrvatske pozicije, „na sebe preuzeli teret zastupanja hrvatskih interesa“, sugerirajući kako nisu imali izbora, što je naravno netočno.
Čak i ukoliko je istinita njihova tvrdnja da dva HDZ-a nisu htijela primiti HSP u okrilje hrvatskog bloka, HSP je imao alternativu- časnu alternativu. Mogli su reći onima koji su im nudili hrvatske pozicije u Vladi Federacije i javnim poduzećima- mi nemamo mandat, legitimitet, podršku hrvatskih birača i mi odlazimo u oporbu. Da su to učinili danas bi bili alternativa HDZ-ovima, a ovako su pomagači i sudionici u političkom obespravljivanju svojih sunarodnjaka.
Lideru HDZ BiH Draganu Čoviću može se prigovoriti da je sklapajući savezništvo sa SDP-om, u svibnju ove godine i praveći novu parlamentarnu većinu prekršio načelo demokracije pristajući da mjesto zamjenika predsjedavajućeg Zastupničkog doma federalnog parlamenta, koje pripada predstavnicima Hrvata pripadne dužnosniku SDP-a Tomi Vidoviću.
No, to se može i drugačije tumačiti. SDP je, iako je osvojio tek par postotaka glasova hrvatskih birača pristajući na koaliciju s dva HDZ-a, postao i dio većinske biračke volje Hrvata , pa time stekao i pravo participiranja u raspodijeli hrvatskih pozicija u vlasti u F BiH. Nasuprot SDP-u, HSP i Lijanovićeva stranka nisu dio većinske izborne volje Hrvata, jer nisu u kaliciji s dva HDZ-a pa im to pravo ne pripada.
Sadašnja, nova parlamentarna većina, zasnovana je na priznavanju načela demokracije, jer osim što predstavlja većinsku izbornu volju Hrvata, kao suverenog naroda, ima bošnjački legitimiet, jer zastupnici SDP-a i SBB-a imaju nadpolovičnu podršku bošnjačkih birača izašlih na izbore 2010., što se može, dokazati utvrditi udijelom zastupnika tih dviju stranaka u odnosu na ukupan broj bošnjačkih zastupnika u Federalnom parlamentu, ali i postotkom glasova koje su dobile te dvije stranke u odnosu na ukupan broj bošnjačkih birača izašlih na izbore.