PROŠLO je pet godina otkad je Karl-Theodor zu Guttenberg dao ostavku na mjesto ministra obrane u njemačkoj vladi. Uz vođenje resora obrane, Zu Guttenberg je služio i kao ministar ekonomije, a obiteljski je vezan i uz Otta von Bismarcka, s obzirom na to da mu je žena Bismarckova prapraunuka. Nakon odlaska iz politike, posvetio se radu u privatnom sektoru u Sjedinjenim Američkim Državama.
U intervjuu za Financial Times, Zu Guttenberg je progovorio o poslovnim planovima, političkim ambicijama te aktualnom stanju njemačke politike, koju prati i iz SAD-a.
Od 2011. godine mediji spekuliraju o Zu Guttenbergovom povratku u njemačku politiku. Proteklih mjeseci nagađanja su ponešto intenzivnija, s obzirom na kušnje pred kojima se Njemačka i kancelarka Angela Merkel nalaze, u kontekstu izbjegličke krize.
Njemački politički komentatori, u promišljanju toga tko bi mogao voditi zemlju u postmerkelovskoj eri, također sve češće spominju baruna s druge strane oceana.
Privatni život i posjećivanje Njemačke
Zu Guttenberg je u intervjuu prvo progovorio o privatnom životu. Istaknuo je kako ima puno više vremena za obitelj otkako je napustio politiku.
“Moje kćeri imaju 13 i 14 godina, i to je jedna od sjajnih stvari kada ste izvan politike – imam vremena, i to bar još nekoliko godina, gledati na njih kao na djecu. Prije ovog perioda sam ih desetak godina viđao svega nekoliko sati tjedno, nekad i po pola dana, (kad ste u politici) um vam je uvijek negdje drugdje”, rekao je.
Nakon razgovora o odlasku iz politike i selidbu u SAD, Zu Guttenberg se osvrnuo i na rodnu zemlju.
“U Njemačku se vraćam jednom mjesečno, i to uglavnom na sastanke odbora, radi investicija, držanja govora ili isprobavanju ideja… Sve se svodi na učenje, učenje, učenje, kaže”.
O izbjegličkoj krizi
Na pitanje o tome misli li da je Angelu Merkel iznenadio dolazak jednog milijuna izbjeglica u Njemačku prošle godine, odgovara kritički.
“Mislim da ju je iznenadio ishod njezine odluke. Sada sa zanimanjem promatram kako se ona, korak po korak, približava stavovima nekih od svojih najžešćih kritičara iz redova CSU-a (Kršćansko-socijalne unije)”, ističe.
Zu Guttenberg je i sam član CSU-a, konzervativne bavarske stranke koja je u koaliciji s CDU-om (Kršćansko-demokratska unija) Angele Merkel, no koja žestoko kritizira poteze Kancelarke oko izbjegličke krize. CSU je nedavno čak ugostio mađarskog premijera Viktora Orbana, poznatog po podizanju bodljikave žice i napadima na Merkel. Zu Guttenberg smatra kako je to ipak bilo pretjerano.
“Razgovor s Orbanom je sasvim u redu, no pozvati ga na konvenciju stranke, to je nešto sasvim drugo”, navodi.
Njemačka je imala sreće pa još nije doživjela “Charlie Hebdo”
“Nakon što je Merkel rekla mi to možemo, trebala je napraviti pauzu i dodati ali, tako bi barem imala plan za povlačenje koji bi joj ostavio više prostora za manevriranje. To ne iznenadilo, jer je bilo atipično za Kancelarku. Sada užurbano putuje u Tursku, radi nešto što bi trebao biti posao Europske unije, no oni svi samo stoje sa strane i promatraju je. Kažu kako je ona uzrokovala postojeće stanje, pa je zato i njezin posao da to odradi.
Ne mislim da će se stanje drastično poboljšati. Nezgodna stvar s europskom politikom je što se u ovome trenutku sve vrti oko toga kako preživjeti do sljedeće faze – dok ne dođe do sljedeće katastrofe. Kancelarka čini sve kako bi sada stvorila prostor za manevriranje.
No, imajući to na umu, Njemačka se mora nositi s preko milijun ljudi koji su već došli u zemlju te 65.000 njih koji su došli samo prošlog mjeseca. Ne čini mi se da će Njemačka i Europa povratiti stabilnost u nadolazećim mjesecima. Još uvijek nismo vidjeli teroristički napad poput Charlie Hebdoa u Njemačkoj, i to ponekad isključivo zbog toga što smo imali sreće”, upozorava Zu Guttenberg.
Njemačka nije bila spremna na šok
Na pitanje o tome smatra li da izbjeglička kriza ugrožava njemačku priču gospodarskog uspjeha i stabilnosti, odgovara pozitivno.
“Da, i ozbiljno sam zabrinut zbog toga. Možda to zvuči apsurdno, s obzirom na činjenicu da je naš uspjeh bio toliko velik, ali nismo bili spremni nositi se s poteškoćama koje nadilaze ono što smo iskusili proteklih nekoliko desetljeća. Došlo je do određenog efekta šoka, a to je uvijek plodno tlo za nacionalizam i radikalizam.
Šok i nesigurnost u njemačkom društvu nisu samo nešto što se pojavljuje među onima koji su, da tako kažem, ograničenog obrazovnog profila. Rastu i među akademski obrazovanim ljudima, koji postaju sve tjeskobniji i kritičniji”, kaže.
Na pitanje o tome dobila li u zadnje vrijeme više poziva da se vrati u Njemačku, ponovno odgovara potvrdno.
“Da, više ih je proteklih mjeseci. I to od različitih ljudi. Ponekad su to ljudi na ulici koji me prepoznaju pa mi priđu, ali zovu me i iz stranke. Ipak, ja imam odgovornosti oko svoje kompanije ovdje u SAD-u. Poslujemo jako dobro, čak iznenađujuće dobro”, ističe.
Prvo regionalni, pa federalni izbori
Na pitanje za mišljenje o tome što je Financial Times još u prosincu prošle godine pisao o tome kako bi izbjeglička kriza mogla natjerati Merkel da odstupi s dužnosti u 2016. godini, Zu Guttenberg odgovara, uz osmijeh, protupitanjem: “Jeste li joj odmah ponudili i mjesto glavne tajnice Ujedinjenih naroda?”
Naime, već se nekoliko mjeseci u New Yorku i Berlinu nagađa oko toga bi li Kancelarka mogla postati nova šefica UN-a. To se mjesto mora popuniti u rujnu ove godine, a oni koji su unutar CDU-CSU koalicije nezadovoljni Angelom Merkel smatraju kako bi to bio elegantan način da se Kancelarka povuče s dužnosti.
U tom slučaju, spekulira se kako bi je naslijedio njemački ministar financija Wolfgang Schäuble. Ipak, s obzirom na to da Schäuble ima 73 godine te da je narušenog zdravlja, on bi vjerojatno mogao biti tek provizorni Kancelar, dok netko mlađi ne preuzme dužnost.
Federalni izbori u Njemačkoj, koji će se održati 2017. godine, otvorit će vrata novim akterima njemačke politike. No još i prije njih, sredinom ožujka, održat će se regionalni izbori, na kojima će Merkel dobiti priliku da pokaže svoju snagu.
Većina političkih komentatora slaže se kako Njemačka mora naći način da ograniči migracijski pritok u 2016. godini.