Mirela Ahmetović, kandidatkinja za predsjednicu SDP-a Hrvatske u intervjuu za portal Vijesti.ba potvrdila je politički konsenzus koji postoji u Hrvatskoj o položaju Hrvata u BiH ali i samoj državi BiH.
Naime, Ahmetović je vrlo precizno i nedvosmisleno odgovarala na pitanja novinara portala Vijesti.ba Harisa Ljeve kojima je suštinski cilj bio izvući nekoliko negativno konotiranih rečenica o Hrvatima u BiH, njihovom političkom vodstvu, kao i o politici Zagreba prema BiH. Kolega novinar nije uspio u svom zadatku. Unatoč njegovu trudu, Ahmetović je potvrdila kako je hrvatska politička scena postala dovoljno zrela da jasno prepoznaje što je to pravi nacionalni interes Hrvata i Hrvatske bez obzira na stranačku pripadnost, piše Dnevnik.ba.
Kad je riječ o Hrvatima u BiH, i SDP i HDZ i MOST i Domovinski pokret i svi ostali relevantni politički akteri se slažu da je njihov politički i pravni položaj nezadovoljavajući, da BiH treba biti država triju u svemu jednakopravnih naroda, da je izborni sustav nepravedan, da država BiH treba svaku pomoć u pristupanju euroatlantskim integracijama.
Također, Ahmetović je odbila klevetanje novinara da je HVO imao zločinačku ulogu u ratu u BiH. Naprotiv, pohvalila je predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića što je odlikovao gardijske brigade i Vojnu policiju HVO-a zbog njihovih zasluga u Domovinskom ratu, posebno u vojnoj operaciji Oluja kojom je praktično okončan rat.
Na tendenciozno pitanje može li se politika socijaldemokrata smatrati antifašističkom ako se odlikuje „jedinice HVO-a i generala Zlatana Miju Jelića iako su te jedinice obuhvaćene presudom Haškog suda za UZP, dok je Jelić optužen za zločine pobjegao iz BiH u Hrvatsku“, Ahmetović je dala nedvosmislen odgovor.
„Ne mogu ulaziti u odluke predsjednika Milanovića. Što se tiče Oluje, ona je za nas u Hrvatskoj prestanak rata i proslava mira. Oluja je okrenula vojnu i diplomatsku ravnotežu u korist Hrvatske i stvorila preduvjete za brže okončanje sukoba u BiH te spasila bihaćku enklavu sudbine Srebrenice. Jedan od najsvjetlijih detalja Oluje bilo je spajanje Hrvatske vojske i 5. korpusa Armije BiH. Što se tiče uloge HVO-a, ta uloga u kontekstu Oluje je pozitivna jer su prema tekstu Splitske deklaracije koju su potpisali predsjednici Tuđman i Izetbegović stvoreni uvjeti da združene snage HV-a, HVO-a i Armije BiH uđu u borbu protiv Mladićevih dželata i dokinu san o Velikoj Srbiji. Dakle, uloga HVO-a u operaciji Oluja je nedvojbena i te jedinice su zaslužile odlikovanje. Ako govorimo o UZP, ta kvalifikacija odnosi se na period hrvatsko-bošnjačkog sukoba godinu ili dvije ranije. Ne bih generalizirala jer i sa strane Armije BiH počinjeni su brojni zločini koji do danas nisu procesuirani. Mislim da je puno važnije to što su i HVO i Armija BiH kasnije postali saveznici i zajedno s Hrvatskom vojskom oslobađali BiH od okupatora. Što se tiče generala Jelića, on nije primio odlikovanje za sebe, već kao zapovjednik jedinica HVO-a. Milanović je uvjereni socijaldemokrat i antifašist i to uopće nije upitno“.
Također, potencijalna predsjednica SDP-a je jasno poručila kako konstitutivni narodi u BiH moraju biti ravnopravni.
“Moj je stav, a takav će biti i stav SDP-a, da u nama imate iskrene partnere koji će vam pomoći u približavanju Europskoj uniji i da će Hrvatska kao potpisnica Daytonskog sporazuma uvijek poštovati nedjeljivost i teritorijalnu cjelovitost BiH. SDP sigurno neće dozvoliti da se vode neke zakulisne igre s BiH. Naravno, po Ustavu smo dužni brinuti o hrvatskom narodu u BiH koji konstruktivno i iskreno mora tražiti rješenja u dogovoru s druga dva naroda. SDP podržava potpunu ravnopravnost sva tri naroda“.
Dodala je i kako je u prošlost bilo izvjesnih grešaka u vođenju politike prema BiH.
Ovakvi stavovi Mirele Ahmetović zapravo su odraz postojanja političkog konsenzusa u Hrvatskoj o BiH i bh. Hrvatima. Slične stavove u posljednjih nekoliko godina iznose doslovno svi relevantni politički akteri u Hrvatskoj, podsjeća Dnevnik.ba.
Danas je u Hrvatskoj jako teško pronaći nekog da je dovoljno politički relevantan a da se ne zalaže za jednakopravnost konstitutivnih naroda u BiH ili da svoje sunarodnjake u BiH prikazuje u negativnom svjetlu.
Vremena Stjepana Mesića i njemu sličnih srećom su iza nas. Šteta koju su takvi tipovi napravili kako bh. Hrvatima tako i državi BiH je teško popravljiva. Oni su nas, među ostalima, vratili desetljeća unatrag. No unatoč svemu, došlo je vrijeme za iskorak.
Hrvati u BiH svoje probleme ne mogu riješiti bez pomoći Zagreba. Da bi se ta pomoć uistinu i realizirala u konkretne rezultate potrebno je bilo stvoriti politički konsenzus o temeljnim pitanjima poput ravnopravnosti konstitutivnih naroda. Danas je taj konsenzus ponovno potvrđen