U Crkvi Svetog Juraja koji ubija Zmaja, na Oplencu, jučer je obilježena 101. godišnjica smrti kralja Petra Prvog Karađorđevića, po mnogima najomiljenijeg srpskog i južnoslavenskog kralja, nekada omiljenog i među Hrvatima i Slovencima, no danas izgleda zaboravljenog.
Liturgiju je u Zadužbini kralja Petra Prvog služio Njegovo preosveštenstvo episkop šumadijski Jovan, koji je potom služio i parastos srpskom vladaru, omiljenom među tadašnjim svekolikim slavenskim narodima Balkana.
Prije početka komemoracije, svijeću na grobu kralja Petra Prvog zapalio je njegov praunuk prestolonasljednik Filip Karađorđević, koji je prethodno sa suprugom kneginjom Danicom prisustvovao Svetoj arhijerejskoj liturgiji.
Princ Filip je na svom Instagramu napisao da je na današnji dan, prije 101 godinu, umro njegov pradjed Petar Prvi Karađorđević, kralj Srbije od 1903. do 1918. godine, a zatim do smrti kralj Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Njegovu vladavinu obilježili su, rekao je princ Filip, razvoj parlamentarne demokracije, ubrzani ekonomski razvoj, kulturni napredak i sloboda tiska kakve u Srbiji nije bilo ni prije ni poslije njega.
Princ Filip je na svom Instagramu podijelio nekoliko fotografija s današnje komemoracije na Oplencu.
Vijence na kraljev grob u okviru državne ceremonije položili su predstavnici Vlade Srbije, Vojske Srbije, općine Topola, Dragan Reljić, direktor Zadužbine kralja Petra Prvog na Oplencu, i Predrag Marković, član Krunskog vijeća, položio je vijenac u ime prijestolonasljednika Aleksandra.
Mrkonjić grad nekada Varcar Vakuf, danas se može ponositi činjenicom što nosi ime po Petru Kralju Karađorđeviću, čije je konspirativno ime tijekom antiosmanskog ustanka bilo Mrkonjić.
U Hrvatskoj, iako je službeno bio i njen kralj niti ove godine nije bilo spomena na ovog velikog čovjeka iako je svojedobno hrvatska inteligencija tražila da se istome u Zagrebu da Trg Petra Kralja Osloboditelja. Danas što je žalosno u Hrvatskoj nema ulice koja nosi ime niti po njemu niti po Aleksandru Karađorđeviću, još omiljenijem u Hrvata.
Pod ovom srpskom dinastijom stvorena je prva hrvatska država, obranjena je Dalmacija i stvoreni su preduvjeti za proglašenje Banovine. Kako je i sam Karađorđević bio progresivan za srpsko društvo njegovo ubojstvo kao i sina mu spremali su radikalni srpski krugovi a prijetili su im i makedonski i hrvatski radikali.
I da nije došlo do prodora njemačkog nacizma na tlo Jugoslavije Karađorđevići bi vjerojatno ostvarili svoju povijesnu ideju i stvorili snažnu federalnu državu Srba, Hrvata i Slovenaca. Što je bio i plan reformi Aleksandra Karađorđevića, nepravedno označenog kao neprijatelja Hrvata, i to od strane naših najvećih izroda – Pristaša germanskog nacizma.
Hrvatski narod u BIH te hrvatske zemlje van RH, točnije Prava Hrvatska i danas se sjećaju ovog srpskog heroja, čovjeka koji je preporodio Srbiju, pripremio ustanak protiv Osmanlija i sa svojim sinom konačno nam donio slobodu.
Neka mu je vječna slava.
Poskok.info
wpDiscuz
