Kao malo koja druga grana gospodarstva, bh. namjenska industrija i dalje pokazuje čeličnu otpornost na ova krizna vremena. Izvoz oružja i streljiva iz BiH u prvih devet mjeseci ove godine iznosio je više od 182 mil. KM, što je za 13 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Podaci VTK-a BiH
Zanimljivo je kako je više od četvrtine tog izvoza obavljeno u rujnu, što upućuje na veliku isporuku i ubrzavanje bh. izvoza, piše portal Večernjeg lista BiH. Naime, izvoz ovih proizvoda u rujnu iznosio je više od 53 milijuna KM, piše biznis.info. Druga zanimljivost je da je “eksplodirao” izvoz u Saudijsku Arabiju. Naime, ove godine BiH je izvezla oružja i streljiva u Saudijsku Arabiju u vrijednosti od 48,5 milijuna KM, čime je ta država postala glavno bh. izvozno tržište za ovu vrstu robe. SAD je pao na drugo mjesto s izvozom od oko 43 mil. KM, a treća je Turska s nešto više od 20 mil. KM. Usporedbe radi, izvoz ovih proizvoda iz BiH u Saudijsku Arabiju u cijeloj prošloj godini iznosio je svega 6 mil. KM. Očito su sklopljeni dobri ugovori o masovnijem izvozu naše namjenske industrije u tu zemlju. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH, u prvih sedam mjeseci ove godine izvezli smo oružja i streljiva te njihovih dijelova i pribora u ukupnoj vrijednosti od 116,685.260 KM, od čega je oko četvrtine otišlo u S. Arabiju – 27,451.831 KM. Na drugom mjestu je SAD, gdje je vrijednost bh. izvoza iznosila 26,583.307 KM, a na trećem mjestu je Turska, gdje smo prodali oružja i streljiva za 15,272.632 KM. Kada je u pitanju tarifa u koju spadaju eksplozivi, bh. izvoz tu je od siječnja do srpnja iznosio 28,806.183 KM, a najznačajnije tržište bio je SAD (8,211.687 KM). Dakle, ukupan izvoz namjenske industrije je u sedam mjeseci iznosio 145,491.443 KM. Ako promatramo prvo polugodište, izvoz je bio “težak” 127,927.608 KM, što je nekoliko milijuna manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali znatno više u odnosu na prva polugodišta 2018., 2019. i 2020. Podsjetimo, iz VTK-a BiH ranije su kazali da utjecaj pandemije na namjensku industriju BiH, za razliku od utjecaja na većinu ostalih grana gospodarstva, nije bio toliko snažan. Očigledno, ovu gospodarsku granu nisu potresla ni događanja u Ukrajini. Prema podacima VTK-a BiH, uz S. Arabiju, SAD i Tursku, oružje i streljivo najviše izvozimo u Egipat, Srbiju, Švicarsku, Češku, Maroko, Nizozemsku i Njemačku. U odnosu na izvoz, uvoz proizvoda namjenske industrije u BiH višestruko je manji te je u sedam mjeseci ove godine, kada su u pitanju oružje i streljivo, iznosio 10,732.639 KM. Najviše smo uvozili iz Srbije (2,144.107 KM).
Stanje u svijetu
Europa je zabilježila najveći rast uvoza oružja u posljednjih pet godina. Uvoz oružja europskih zemalja povećan je za 19% u razdoblju između 2012. i 2016. te 2017. i 2021., dok je svjetska trgovina oružjem u posljednjih pet godina pala za 4,6%, naveo je Stockholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI) u svom izvješću. – Ozbiljno pogoršanje odnosa između većine europskih država i Rusije bio je važan pokretač rasta europskog uvoza oružja, posebice za države koje ne mogu zadovoljiti sve potrebe kroz svoju nacionalnu industriju oružja – rekao je Pieter Wezeman, viši istraživač u SIPRI-ju. Najveći uvoznici oružja u Europi u posljednjih pet godina bili su Velika Britanija, Norveška i Nizozemska, dok je uvoz Ukrajine bio vrlo ograničen unatoč oružanom sukobu u njezinoj istočnoj regiji. Globalno, tri najveća uvoznika oružja u razdoblju od 2017. do 2021. bili su Indija, S. Arabija i Egipat. Indijski uvoz oružja pao je za 21% u posljednjih pet godina, ali je ta zemlja i dalje najveći svjetski uvoznik. Uvoz oružja S. Arabije povećan je za 27%, dok je uvoz oružja Katara porastao za 227%, što ga je pomaknulo s 22. mjesta najvećeg uvoznika oružja na šesto. Uvoz oružja iz Ujedinjenih Arapskih Emirata smanjio se za 41%, čime je država pala s trećeg na deveto mjesto najvećeg svjetskog uvoznika oružja. U izvozu oružja SAD i Francuska zabilježili su rast, dok su Rusija, Kina i Njemačka zabilježile pad u posljednjih pet godina.